Tag Archives: FPR

UK’s Rights Assessment of Rwanda Not Based on Facts

Abuses Overlooked to Justify Cruel Asylum Policy

This week, the United Kingdom published its safety assessment on Rwanda, intended to justify a recently announced agreement to send asylum seekers crossing the English Channel or other so called “irregular” or dangerous routes to the Central African country. The report was expected to downplay human rights violations in Rwanda. After all, the government couldn’t ship off vulnerable people seeking protection with a one-way ticket to a partner they regard as abusive. But it goes even further, cherry-picking facts, or ignoring them completely, to bolster a foregone conclusion.

Continue reading
Advertisement

Portrait: Paul Kagame, les ombres du président rwandais

Qui est Paul Kagame ? Comment a-t-il transformé un pays sorti exsangue d’un génocide fratricide ? “The Times” revient sur le parcours du président rwandais alors que son pays et le Royaume-Uni ont signé un accord de sous-traitance du droit d’asile “off-shore”.

Traduit de l’anglais

Le president rwandais Paul Kagame à Nairobi, au Kenya, le 8 avril 2022.
Le president rwandais Paul Kagame à Nairobi, au Kenya, le 8 avril 2022. TONY KARUMBA / AFP

Envoyer au Rwanda, dont l’histoire récente est l’une des plus sanglantes du monde, des migrants vulnérables qui avaient pour objectif d’entamer une nouvelle vie au Royaume-Uni ? L’idée peut sembler à tout le moins saugrenue.

Ce n’est certainement pas le genre d’accueil auquel s’attendent les Afghans qui ont fui Kaboul quand leur pays est tombé aux mains des talibans l’année dernière. Et s’il faut en croire l’expérience – car des accords semblables de traitement des demandes d’asile ont été conclus par le passé entre le Rwanda et Israël et le Danemark – ces réfugiés ne resteront pas longtemps sur le sol rwandais.

Continue reading

Paul Kagame has no moral authority to talk about democracy let alone human rights.

First of all, I would like to convey my message of sympathy to all those who are genuinely commemorating their loved ones lost in Rwandan genocide especially from october 1990. May our brothers and sisters, fathers and mothers killed rest in eternal peace. May all of us survivors find ways to forgive as we aim at building a nation where “Never again” makes sense.

Having said that, following are my remarks on Kagame’s speech.

In his speech delivered on the 28th genocide remembrance occasion, Mr Kagame was heard trying to justify his war crimes and crimes committed against “them”. Everyone would have observed Kagame’s tactics to avoid the term “Hutu” in his speech. He does not see the rwandan genocide as a rwandan tragedy, rather as a tragedy against the Tutsi, bringing us to wonder why! He counts himself as a Tutsi, first, not as a rwandan contrally to what he usually brags about. For instance he says ” … those who killed our people”. In his belief, the Tutsi are his people, not the other way around.

Continue reading

Like the U.S., Rwanda is in a pitched battle over its history

Controlling the historical narrative in Rwanda is key to the regime’s power

Image without a caption

By Tom ZoellnerTom Zoellner is professor of English at Chapman University and the author of “Island on Fire: The Revolt That Ended Slavery in the British Empire.”July 12, 2021 at 6:00 a.m. EDT2

Tucker Carlson recently went on an attention-grabbing screed about how America’s history of racism gets taught. He garnered headlines by calling Gen. Mark Milley, chairman of the Joint Chiefs Staff, “stupid” and “a pig” for defending a class on the subject taught at the U.S. Military Academy. Carlson then made a comparison of America to another country that managed to be both absurd — and surprisingly apt:

“The question is, and this is the question we should be meditating on, day in and day out, is how do we get out of this vortex, the cycle, before it’s too late? How do we save this country before we become Rwanda?”

The absurd part is what Carlson was trying to say: that the teaching of critical race theory in schools and universities would lead to oppressed people of color picking up machetes to slaughter White people, an ethnic cleansing that would resemble the 1994 genocide in the small East African nation of Rwanda, in which 800,000 people were slaughtered at the urging of a government made up of the majority Hutu ethnicity.

Rwanda holds an important lesson for America’s culture wars today, but not in the way Carlson thinks. Rather, in Rwanda, political leaders have rewritten the country’s history to gain political power, just as the right wing is now attempting to do in the United States. In fact, the greatest asset of the dictatorship in today’s Rwanda is its mastery of the past. “Within Rwanda today, hegemonic power relies for much of its justification on a certain reading of history,” the Smith College scholar David Newbury has concluded.

Continue reading

Madame Nadine Claire KASINGE, ni we Kandida w’ishyaka ISHEMA mu matora ya Perezida ya 2024.

“Ntituzigera na rimwe tuzibukira urubuga rwa politiki nk’uko Inkotanyi zibyifuza”.

IMYANZURO YA KONGERE Y’ISHYAKA ISHEMA YATERANYE KUVA TARIKI YA 1 KUGEZA KUYA 3 NYAKANGA 2021

************************************************************

Dushingiye ku ngingo za 46, 50, 51 na 52 z’Itegeko-shingiro ryo kuwa 28/4/2013 zigena ububasha n’inshingano za Kongere y’Ishyaka Ishema ry’u Rwanda, n’ingingo za 59, 60, 61 na 62 z’Itegeko Ngengamikorere ryo kuwa 28/01/2018 nk’uko ryavuguruwe kugeza ubu,

Twebwe Abataripfana n’Indemyarugamba bitabiriye Kongere isanzwe y’Ishyaka Ishema yateranye guhera taliki ya 01 kugeza kuya 03 Nyakanga 2021,

Tumaze kuganira bihagije no kungurana ibitekerezo ku bibazo bibangamiye abanyarwanda muri kino gihe, bishingiye ahanini ku butegetsi bw’igitugu bwubakiye ku kinyoma n’iterabwoba, bwica, bugatoteza, bugakenesha, bukiba kandi bukambura rubanda;

Tumaze kubona ko Ishyaka rukumbi FPR-Inkotanyi ryafashe ubutegetsi ku ngufu kandi rikabugumana ryonyine ryitwaje intwaro ya jenoside,

Twongeye kuzirikana uko Abanyapolitiki batavuga rumwe n’ubutegetsi bw’igitugu bwa FPR-Inkotanyi bamburwa uburenganzira bwabo, bagashyirwaho iterabwoba rihoraho, bagahimbirwa ibyaha, bagafungirwa ubusa, bakarigiswa, bakicwa baciwe amajosi cyangwa banigishijwe ibiziriko;

Nyuma yo kubona ko ishyaka rya FPR Inkotanyi ryahisemo umurongo wo gutegeka igihugu nko mu bihe by’ingoma ya cyami, bukirengagiza Repubulika abakurambere bacu baharaniye maze binyuze muri kamarampaka Rubanda igahigika umwami na Kalinga ku mugaragaro, none ubu rubanda ikaba yarahinduwe inkomamashyi n’abagererwa mu gihugu cyabo;

Tuributsa Rubanda ko ishyaka rya FPR Inkotanyi ryafunze urubuga rwa politiki rikadukumira kujya gukorera politiki mu Rwanda inshuro ebyiri zose kandi nyamara ari uburenganzira bwacu ndakuka twemererwa n’itegekonshinga rya Repubulika y’u Rwanda n’amasezerano mpuzamahanga u Rwanda rwashyizeho umukono.

Kubera izo mpamvu Kongere ifashe ibyemezo bikurikira:

  1. Kutava ku izima ngo duhare uburenganzira bwacu bwo kujya gukorera politiki mu Rwanda kugeza ubutegetsi busubijwe Rubanda. Bityo ntituzigera na rimwe tuzibukira urubuga rwa politiki nk’uko Inkotanyi zibyifuza.
  2. Guhatanira ubuyobozi bw’igihugu mu matora yose. Dutoye kandi tweretse rubanda Umukandida uzahagararira Ishyaka Ishema mu matora y’Umukuru w’igihuguku azaba mu mwaka wa 2024, ari we Madame NADINE Claire KASINGE.
  3. Tuvuguruye umushinga wa Demokarasi y’impanga mu rwego rwo kurangiza burundu amakimbirane ashingiye ku kunanirwa gusangira ubutegetsi hagati y’Abahutu n’Abatutsi.

TURASABA:

  1. Umuryango w’Abibumbye (UN), Umuryango w’ubumwe bwa Afurika (AU), Umuryango w’ubumwe bw’uburayi (EU) n’indi miryango yose nterankunga, kudushyigikira muri uru rugamba rwo guhatanira impinduka nziza mu gihugu cy’u Rwanda.
  2. Abandi banyapolitiki kudushyigikira muri uru rugamba rwo gufungura urubuga rwa politiki mu Rwanda kugeza ubutegetsi bushubijwe mu maboko ya Rubanda.

Bikozwe tariki ya 03 Nyakanga 2021

Valence MANIRAGENA,

Umuvugizi wa Kongere

Source: Ishema Party

NK’UMUNTU WARI MEMBRE WA APR INKOTANYI, NSABYE IMBABAZI AIMABLE KARASIRA

Banyamuryango ba APR INKOTANYI, cyera nyakwigendera yasabye abahutu gusaba imbabazi z’ibyaha bya ba se na basekuru kugirango bitandukanye n’izo nkozi z’ibibi zarimbuye imfura. Nanjye ni muri urwo rwego nitandukanije n’izo nkozi z’ibibi zo muri APR zishe umuryango wa Karasira Aimable, wari warokotse genocide. Uretse na Karasira, ndasaba n’imbabazi n’undi wese izo nkozi z’ibibi zahemukiye zikamwicira abari barokotse genocide. Kandi ndasaba kuboneraho kubwira abandi ba member ba APR kuboneraho gusaba imbabazi z’imiryango yacu yishwe n’ibikoko twabanaga, bari barokotse genocide, nka mukuru wanjye kwa data wacu Bayingana. Namwiboneye n’amaso yanjye ndi muri convoy agiye i Byumba n’izindi mpunzi, sinongeye kumubona ukundi. Ba comrades mwese nanjye nkeneye pole!

Biriya bintu byakorewe Karasira ntibyari bikwiye. Yari akwiye gusabwa imbabazi ndetse agahabwa n’indishyi z’akababaro z’umuryango we bishe. Turiya dufaranga bavuga ngo bamusanganye, byagombaga kubashimisha ahubwo bakamwongerera, bakamuhumuriza , bakamufata mu mugongo, bakagerageza kumusana umutima.

Ntabwo bagomba kumufata nkatwe twanyazwe inyana n’ibiziriko. Uriya ni muto akeneye gusabwa imbabazi. Niba bamushinja gukorana n’ibipinga, ese niba ibyo bipinga bimuha pole urumva yaba umutindi wanga umugirira neza!

Karasira nta gikorwa kibi yakoze ahubwo arazira ko yiciwe. Wenda ibyo yaririmbye byababaje abana b’imfubyi ba nyakwigendera, aho avuga ko atazakumbura se ubabyara kuko ariwe wari ukuriye abamwiciye.

Ibyo byose ni ibintu byumvikana, abivuga mu rwego rwo gutaka. Ubwe yivugiye ko aba ku miti y’agahinda. Kuki mumushinyagurira aho kumusaba imbabazi? Ese ubwo aguye muri mabuso mwazavuga iki imbere y’abagabo, payback yanyu ibagezeho? Barabashuka ngo ni mukande abantu ntimumenye ko muri gutoza abandi. Ibyo ni ubujiji, si uko umuntu akora. Ineza ni yo yonyine yabategurira amaherezo meza.

Erega utwo tuntu twose muba mukora ndatubona nkagerageza kubumva kuko ibyanditswe bidakuka. Ariko kubera ayo manyanga mwongeraho, ntibishobora kubahira. Uko mukorera abandi payback ni ko murushaho kuremereza iyanyu.

Abantu mugirwa inama naTom Ndahiro, civiliani muri abasirikari, akabaragira nk’ihene! Kuko aziko muri ibisazi, azi aho gukanda mukaka nk’ishanyarazi! Na bariya bagore batakigira umutima wa kibyeyi, baravuga mukumva? Mwagishije inama ba nyoko na ba nyokosenge ko bamwe mukibafite?! Nibabagira inama nk’iza bariya bagore, tuzamenya ko hapfuye inka n’ingoma.

Thomas Sankara

Imwe mu nkingi za FPR ni jenoside,…Abacikacumu nibashakishe ukuri bave muri schéma ya FPR!

Ikibazo bamwe mu bacikacumu b’Abatutsi mufite ni ikibazo kirenze ibyo tubona, ni ikibazo nakwita dilemme hagati yo kumesa kamwe mugashakisha ukuri cyangwa se hagati yo kuguma muri schéma imposé par le FPR. Ntabwo waguma muri schéma imposé par le FPR, ngo noneho de temps en temps ushake kureba ukuri wiyibagijeko tout le système se tient ngo wumve ko byakugwa amahoro.

Bamwe mu barokotse genocide bemeza bahagaze ku maguru yombi ko génocide yabaye muri mata 94 yateguwe na président Habyarimana n’ishyaka rye, ndetse bamwe bakemeza ko iyo genocide yahereye kera muri 59, ngo ikagira ibice byinshi bimeze nk’igerageza kugera ku ndunduro y’i 94. Muri iyo schéma, mbere ya 59 nta kibazo cyari gihari cg cyari icya buri wese bityo Revolution ya 59 niyo yazanye amahano. Iyi vision kandi niyo vision ya FPR.
Muri iyo vision, intambara ya 90-94 n’ihanurwa ry’indege ya Habyarimana ntaho bihuriye na génocide y’i 94, ndetse bati ubwicanyi bwa Kibirira na Bugesera byari essais zo kureba uko génocide yazakorwa. Ibi byose, bishatse kuvuga ko abateguye genocide bafashe igihe cyo gukora za essais no kuvalida le modus operandi!

Mu by’ukuri ibi byose bishingiye ku ma théories y’abashakashatsi nka Tom Ndahiro na Dr JD Bizimana bakora abstraction d’une situation singulière rwandaise bagashaka byanze bikunze ko génocide rwandais iba selon le modèle de la Shoah ou du génocide arménien par exemple.
Ukuri jye mbona ni uko génocide rwandais igomba gushyirwa muri contexte y’ uRwanda mu ntambara ya 90-94! Ibyo ntibiyibuza kuba icyaha cy’ubukana ariko kwemera ukuri kw’ibyabaye nibyo byatuma tubyumva neza ndetse tukazanabona ibisubizo ubu tudafite cyangwa tudafite ijana ku ijana ku bijyanye n’uwateguye génocide n’uburyo yayiteguye niba koko ariko byagenze.
Ubu buryo rero ababwemera nibo bashobora kumva ibyo FPR ikora kandi bakaba bakumva impamvu ibikora.
Naho ubundi kwemera ibyo FPR ivuga nyuma ugashaka kuyivuguruza kandi ibyo ushaka kuvuguruza bituma le système ita sa cohérence ntabwo byaba bifashe.
Imwe mu nkingi za mwamba ubutegetsi bwa FPR bwubakiyeho ni genocide. Niba rero wiyemeje kuvuga uburyo FPR iyikoresha shirika ubute, uvuge ukuri kose kutabogamye niho uzumva n’impamvu iyikoresha kandi nawe bizagufasha noneho nunabizira uzire ukuri aho kuzira agace k’ukuri.

Dr Emmanuel Mwiseneza

Politiki: Mu Rwanda hariho imirongo ibiri ya Politiki, uwa Lunari n’uwa Parmehutu (Igice cya gatatu)

Mu isesengura ry’ubushize twabonye uburyo kamere ya politiki ituma hafi ya hose mu bihugu haba imirongo ya politiki ibiri y’ingenzi ihanganye. Ibi biterwa n’uko abantu bashaka guhuza imbaraga, buri wese akiyunga n’abo begeranye mu bitekerezo. Kugira ngo na none abantu bishyire hamwe, bisaba ko buri wese agira icyo yigomwa. Ibyo rero bituma imyumvire yari itatanye mu ntangiriro, igenda yegerana, ikaza kwibumbira mu mirongo ibiri minini. Hari impamvu ikomeye rero ituma haba imirongo ibiri, ntihabe itatu cyangwa ine. Ni impamvu ishingiye ku mibare.Iyo abantu biyegeranya ngo baronke ingufu, buri tsinda riba riharanira kuba irya mbere. Ayo mahirwe yo kuba imbere agenda yiyongera uko amatsinda aba make, akagenda ayoyoka uko amatsinda aba menshi. Dufate urugero rw’igihugu kirimo ibyerekezo bine bya politiki: A, B, C, D. Kuko bose baba ari cyo bagendereye, buri murongo wa politiki waba ufite amahirwe angana na 25% yo gutsimbura abandi ukajya imbere. Nyamara hagize babiri muri bo bihuza, hasigara amatsinda atatu, ya mahirwe yo kuba uwa mbere akazamuka akagera kuri 33%. Hagize abandi babiri bihuza, ya mahirwe agera kuri 50%. Aha rero ni ho hari ipfundo rituma henshi haba imirongo ibiri ya politiki.

Ujya muri politiki ntabwo aba afite gusa umugambi wo kugera ku butegetsi. Aba anifuza kuburambaho igihe kinini gishoboka. Aha rero ni ho demokarasi itandukanira n’izindi nzira. Abanyagitugu bafata ubutegetsi bakanaburambaho ku ruhembe rw’umuheto. Mu bya cyami ho bubaka ingengabitekerezo ko ngo nta wundi wayobora usibye abavukanye ubwo butore. Muri demokarasi ni ibindi. Utinda ku butegetsi igihe cyose ba nyirabwo (abaturage) bakibugutije. Ndetse n’iyo rubanda yaba igukunze cyane bakugenera umubare wa “Manda” udashobora kurenza.

Muri demokarasi rero, igipimo cy’amajwi gitanga icyo cyizere ni 50% n’imisago. Iyo ufite muri za 40%, ushobora gutegeka kuko uba warushije abandi. Amajwi asigaye n’ubwo aba ari menshi (60%) ariko aba atatanye. Nyamara rero ntiwabyizera, kuko bashoboye kwishyira hamwe, bahita bagira 60% bakaguhigika. Ni yo mpamvu iri rushanwa ry’ubutegetsi muri demokarasi riganisha kuri 50%, kuko buri wese aba azi ko narenzaho na 0,1% azatengamara, kuko abasigaye bose, n’aho bakwiyunga batamutsimbura. Ubu bushake bwo kwegera 50% rero butuma abantu bagenda biyegeranya bikarangira bibumbiye mu bice bibiri bihanganye. Amashyaka asigaye na yo yireba ahereye kuri iyo mirongo yombi, hakaba abo byitwa ko bayikuririza, abandi bakavugwa ko bayoroshya. Ni ho haturuka ibyo twumva ngo Centre-Gauche (koroshya) cyangwa ngo Extrême-Droite (gukabya).

N’iwacu mu Rwanda ni uko byagenze. Ibitekerezo bya politiki byagiye byiyegeranya kugera hasigaye ya mirongo ibiri gusa: uwa repubulika ishingiye kuri demokarasi (wabimburiwe na MDR-PARMEHUTU) n’uwa gihake ishingiye ku murage n’amateka (wabimburiwe na UNAR). N’ubu rukigeretse. Amashyaka yacu wayarebera muri iyi mirongo yombi. Gusa na none, birashoboka ko hagira ayitarura ho gato, amwe akayikabiriza (Extrême), andi akayoroshya (Centre). Ariko murabona nyine ko na yo ari ya mirongo yombi aba yubakiyeho.

I. UKO IYO MIRONGO YOMBI IHAGAZE MURI IKI GIHE CYACU.

1. Umurongo wa UNAR.

Kuba FPR ari UNAR y’ubu byo si umugani. Mwibuke ko mu ntangiro zayo yitwaga RANU, ni ukuvuga UNAR mu mpine y’icyongereza. Gusa rero uko gusa no gusabirana ntibyagarukiye mu mazina gusa. Witegereje ibikorwa, usanga ari wa murongo wa UNAR ukomeje. FPR kimwe na UNAR irwanira ishyaka ibitekerezo.

 Icya mbere FPR yashakaga si imyanya mu butegetsi.

Iyo FPR iza kuba igenzwa n’imyanya, i Arusha bari bayihaye irenze iyo yari ikwiye, yari gutuza. Gusa ibi byari bihabanye n’umurongo wayo wa politiki wo kumva ko ubutegetsi bufite ba nyirabwo: Indobanure zo muri FPR. Ni yo mpamvu FPR yakomeje intambara kugeza ibufashe bwose. Yanze gutatira wa murongo w’uko hari abavukiye gutegeka n’abavukiye guhakwa.Iyo Kagame avuze ngo “twatakaje imyaka 30” ni ho aba yerekeza. Ni ukuvuga ngo Repubulika ya mbere n’iya kabiri zabaye icyuho, kuko ubutegetsi bwari mu maboko y’abatabugenewe.

Muzumve amadisikuru y’ubu: u Rwanda rwabayeho kugeza 1959, hacamo icyuho cya jenoside yamaze imyaka 30 (Repubulika ya mbere n’iya kabiri), rwongera kubaho FPR ifashe ubutegetsi. Igisekeje ni uko ibi Kagame abivugira kuri Stade Amahoro atubatse, akabivuga aturutse mu Rugwiro atubatse, ari butahe mu Kiyovu atubatse n’ibindi. Ibyakozwe byose kuri repubulika ya mbere n’iya kabiri bisa n’ibitabaho kuko nyine byakozwe n’abatagenewe kugira ubutegetsi. Kuri FPR, mu Rwanda ubutegetsi bufite ba nyirabwo. Si ubutegetsi butangwa, ni ubutegetsi butunzwe. Ni yo mpamvu yanze kubusangira n’abandi. Ibyo ntibivuguruzanya no kuba nyuma yo kubufata igenda ibukeberaho abo ishatse n’igihe ishakiye. Na ba Rwarakabije yarabakebeye. Gusa ibakebera izi, na bo bazi, ko ari ubwayo, bakagomba kwitwararika no kuyoboka. Ingaruka y’iyi myumvire ni uko ushaka kugira ijambo mu gihugu cye agomba kubanza GUHAKWA ngo arihabwe, kuko rifite ba nyiraryo. Ngako akagobeko ko “kwihesha agaciro”. Iyo wumvise uku kuri, uba ubaye umuntu. N’iyo wari ufite “mandant d’arrêt” ukurikiranweno jenoside nka Rwigema Pierre Céléstin, bayigukuriraho, ugataha, babona uyoboka neza bakakugabira akanya. Naho iyo ugize uti nanjye ndi umwenegihugu ugashaka kwiha ijambo, FPR ikubika hamwe na ba Victoire, Mushayidi na Ntaganda, iyo ugize amahirwe ntigukurikize ba Rwisereka.

Aha kabiri FPR ibera umushibuka wa UNAR ni ku bo yubakiyeho.

N’ubwo ishuka abantu ngo abaturage bayikunda kurusha uko bikunda, n’umwana icyo nticyamufata. Ntiwaba wubakiye ku baturage ngo ujye kubabyutsa saa cyenda z’ijoro n’imbunda ugira ngo ubatoreshe ku ngufu indorerezi zitarahasesekara. Ntiwaba wubakiye ku baturage ngo ubavune ibikumwe ubatoresha ku ngufu, uwo badashaka. Ntiwaba wubakiye ku baturage ngo amajwi yabo uyate mu misarani. Ntiwaba wubakiye ku baturage ngo nyuma y’imyaka 19 intambara irangiye, ube ukibacungisha imbunda kugera muri nyumbakumi (positions z’abasirikari hose, lokodifensi, inkeregutabara n’ibindi). FPR yubakiye by’ukuri ku ndobanure nke. Abandi ni ugukurikira.Torture-FPR

Ikindi kirimo kwigaragaza cyane muri iyi minsi ni“ukwikubira” ibyiza by’igihugu. FPR ikomereje aho UNAR yari igereje. Kera inka zari iz’umwami none zagiye muri Girinka(FPR). Ntiwayigurisha udahawe umuriro (uruhusa). Ubutaka ntibukiri ubw’abaturage ngo bwabaye ubwa leta (FPR). Ibishanga ni uko.Uhinze ibidategetswe waba uhungabanyije umudendezo wa leta (FPR). Usaruye ikigori mu byo bagutegetse huginga ukagaburira abana, ngo uba ukomye gahunda za leta (FPR) mu nkokora. Gutwara taxi byeguriwe abifite (FPR). Ntibitangaje kuba FPR iri mu mashyaka akize ku isi. Kera igihugu cyose cyari icy’umwami, none ubu cyose cyahindutse icya FPR. Icyo dusigaranye umwami mushya atarafata ni abagore. Ubanza na bwo biterwa no gutinya kwirahuriraho amakara kuko n’ababo babananiye. Umunsi umwe tuzakanguka dusange hatowe itegeko ko abagore bari abacu bahindutse aba leta (FPR) !

Ivangura riragenda rikagera hose. Mu bintu byose usangamo gahunda ebyiri: ireba rubanda rwa giseseka, n’ireba indobanure zo mu butegetsi. Ngo abana ba rubanda nibajye biga mu zuba ryo mu mpashyi, nyamara ab’indobanure za FPR biga Green Hills baruhuka Nyakanga na Kanama. Ngo abana ba rubanda nibige ku ngufu mu cyongereza (n’abigisha ntacyo bazi), nyamara muri Green Hills hari ishami ryiga kandi ryigisha mu gifaransa… Ngo Bourses zivuyeho ku bana ba rubanda, nyamara ab’indobanure bararihirwa ibya mirenge mu mahanga… Ni byinshi byerekana ko FPR na yo ifata abanyarwanda mu byiciro. Hakaba abavukanye uburenganzira n’abagomba kubusaba bagategereza kubuhabwa; hakaba abavukanye impagarike n’abavukanye inenge ngo yitwa ingengabitekerezo…ngayo nguko.

 2. Umurongo wa MDR-PARMEHUTU.

Umuromgo wa politiki wabimburiwe na MDR-PARMEHUTU na wo ntiwazimye : Ubutegetsi ntawe ubuvukana butangwa na rubanda, ikabuha umwegihugu yishakiye hadashingiwe ku mavuko no ku bukire. Abenegihugu bose barareshya, nta wavukiye guhaka, ngo undi avukire guhakwa .

inama

Mu matora ya Kamarampaka yabaye le 25/9/1961 : Rubanda yasezereye Karinga n’izayo ihitamo ubutegetsi bwa Repubulika ishingiye kuri Demokarasi.

Uyu murongo wa Parmehutu ntaho wagiye. Ubizi kuturusha ni UNAR/FPR bamye bahanganye. Mu mikorere yayo, FPR ihora yikanga umurongo wa politiki wa Parmehutu ikawuhoza mu ngororero (target). Ingororero cyari igiti bashingagaho intobo bitoza kumasha. Gufora umuheto rero babyitaga kugorora. Aha ni ho haturuka ijambo ingororero. FPR na yo rero ihoza MDR-PARMEHUTU mu ngororero. Mwumvise mu minsi ishize abacurabwenge bayo bateza ubwega ko bamaze kuvumbura bidasubirwaho ishyaka ricumbikiye PARMEHUTU y’ubu. Uku ni ko umucurabwenge wayo Tom Ndahiro abisobanura (mwihangane nimubona hari aho bitumvikana si amakosa yanjye. Imyandikire n’ubuhanga bwa Tom murabizi. Gusa nahisemo kubyandukurana n’amakosa yabyo ngo nubahe ibitekerezo by’undi harimo n’uburenganzira bwe bwo kwibeshya):

 “Amateka ariyanditse Bucyana Maritini abonye umusimbura. Uwo si undi ni Thomas Nahimana washinze ishyaka rye “Ishyaka/Parti Ishema—IshemaParty.” Ab’ingezi muri iryo shyaka ni aba: Padiri Thomas Nahimana, Mme Nadine Claire Kasinge, Bwana Jean Baptiste Kabanda, Dr. Deogratias Basesayabo, Bwana Chaste Gahunde, Dr, Joseph Nkusi, Bwana Venant Nkurunziza na Bwana Ernest NSENGA… Muri iryo tangazo biyerekana ko baharanira amahoro. Ariko imvugo ikoreshwa ikomoka mu ijambo ryavuzwe na Geregori Kayibanda ku itariki ya 10 Mata 1994. (Soma Kangura N0 40-Gashyantare 1993). Ibyanditse mu itangazo ry’ishyaka rya Padiri, usanga igitekerezo ari icya CDR n’abambari bayo. Ku rupapuro rwa mbere KANGURA N0 51 handitse ngo: “ABATUTSI BAKWIYE KURYOZWA IBY’INTAMBARA” ku urwa nyuma hari ifoto ya Bucyana Martini wari perezida wa CDR munsi y’ifoto ye handitse ngo: “ISHYAKA RYACU NIRYO RITEZWEHO GUKIZA RUBANDA, NIRYO RISHYAMIRANYE N’ARI KU BUTEGETSI. Icyo kinyamakuru ni icyo mu Ukwakira 1993. Mu itangazo rya Padiri Nahimana n’abo ayobora, ntibagaragaza Ku urupapuro rwa 3 rw’icyo kinyamakuru Kangura, hari inyandiko ifite umutwe: “KWITWA UMUPARMEHUTU SI IGISEBO NI ISHEMA”. Iryo zina ISHEMA rishyizwe ahagaragara kuli 28 Mutarama 2013 rifite icyo riganishaho. PARMEHUTU yakoreye kudeta i Gitarama kuli 28 Mutarama 1961. Ishema ryayo rivukiye i Paris, France nyuma y’imyaka 52. Ni amateka reka dutegereze”.

(http://umuvugizi.wordpress.com/2013/01/29/hutu-power-mu-birindiro-i-paris/#more-1809)

 

Kubera amakosa menshi n’akajagari k’ibitekerezo, ntibyoroshye guhandura ubutumwa burimo. Reka ariko ngerageze n’ubwo ari nko guhinga umushike.

Muri make uyu mucurabwenge wa FPR akaba n’umwiru mukuru kwa Kagame (umujyanama) aragira ati:

  1.  Amateka arongeye yisubiyemo. Ishema rya Parmehutu rivukiye i Paris.
  2.  Ishyaka Ishema ryavutse taliki ya 28 Mutarama, itariki yibukwaho Kongere y’i Gitarama ubwo MDR-PARMEHUTU yahirikaga ingoma ya Cyami igakoma imbarutso y’ugutsindwa kwa LUNARI.
  3.  Ishyaka Ishema riri mu murongo wa PARMEHUTU ya Grégoire Kayibanda. N’ubwo rigaragaza ko riharanira amahoro, imvugo yabo ikomoka kuri Grégoire Kayibanda.
  4.  Abashinze iri shyaka nta bwoba batewe no kwitwa Abaparmehutu (kuri bo si igisebo ahubwo ni ISHEMA).
  5.  Aya ni amateka abanyarwanda bakwiye gukurikiranira hafi.

Ubundi iyi nkundura yaherukaga gukariha muri 2003 ubwo FPR yari yanzikiye gusesa MDR. Nyuma byabaye nk’ibituje. Ubanza FPR yarumvaga PARMEHUTU yarapfuye buhambe. Ubu ariko itangiye kumva ko itanogonotse. None Tom ati “Ishema rya Parmehutu rivukiye i Paris”. Usibye no guteza ubwega ngo PARMEHUTU yazukiye mu Ishema, FPR izi ko umurongo wa politiki udapfa. Kuba kuva MDR yaseswa muri 2003 nta shyaka ryari rihagarariye umurongo wayo wa politiki, ntibivuze ko ibitekerezo wubakiyeho byari byarapfuye. Ibitekerezo ntibipfa, hapfa ba nyirabyo. Ndacyafite amatsiko yo kumenya uko abayobozi b’Ishyaka Ishema bakiriye iri sesengura rya FPR. Biramutse ari byo, politiki y’u Rwanda yaba iteye indi ntambwe. Ibintu byaba bibaye nk’ibindi umugani w’abiru. Ibi ndetse biduhaye akanya ko gusesengura isano iri hagati y’iriya mirongo ibiri yaranze politiki y’u Rwanda n’amashyaka agenda avuka ayishamikiyeho.

 II. IBISA BIDASABIRANA N’IBISABIRANA BIDASA.

1. UNAR NA FPR

Mu isesengura rishize twagarutse ku ngingo yo kutitiranya izina ry’ishyaka n’umurongo waryo wa politiki. Koko rero ntibihagije kubona izina ngo wemeze ko ishyaka iri n’iri rifite umurongo runaka. Ahubwo ushingira ku bitekerezo bya politiki rishyize imbere. Bifasha umuntu kumenya ibisa by’ukuri. Twabonye uburyo FPR ari UNAR y’ubu. Ibi byo biroshye kuko FPR yatangiye yitwa RANU (UNAR mu cyongereza). Nyamara rero hari aho bidahuza. N’ubwo biharanira umurongo umwe wa politiki, hari aho bitandukaniye. Iyo UNAR yemezaga ko hari abavukiye gutegeka n’abavukiye gutegekwa, yabikoraga nta buryarya. Ni ho imyumvire yari igeze. Usibye n’abatware bari mu butegetsi, hari na benshi muri rubanda babyumvaga batyo. Turamutse dushingiye ku myumvire y’ubu y’uko abantu bavuka bareshya mu burenganzira, maze tugacira UNAR urubanza rukakaye, twaba tuyirenganyije. Mu gihe cyayo yumvaga iri mu kuri. Si ko bimeze ubu kuri FPR. Ukurikije aho imyumvire igeze ku isi hose no mu Rwanda, kuba FPR ivangura abanyarwanda ni umugambi uteguye, wubakiye ku bushake bwo guhigika bamwe ugatonesha abandi. Aha rero ni aha mbere FPR itandukaniye na UNAR. Kuri iki , uwashinja FPR ubugome ntiyaba arengereye.

Byaba n’isesengura ryiza umuntu yibajije impamvu FPR, imaze gufata ubutegetsi, itacyuye wa “mwami” UNAR yarwaniraga ishyaka. Igisubizo twagishakira mu nzira ebyiri.

Ku ruhande rumwe, igikuru si umwami, si n’ubwami, ni ingengabitekerezo(idéologie) byubakiyeho, imwe ya gihake (ko bamwe bavukiye gutegeka abandi bakavukira guhakwa). FPR rero yafashe icyo kiri ingenzi (wa murongo wa politiki ko ngo ubutegetsi bufite ba nyirabwo) ibindi ntacyo byari biyunguye.

Ku rundi ruhande ndetse, ishobora kuba yaranze kwikururira ibintu byamaze guta imitemeri. Erega maye iby’umwami hashize igihe kirekire imbwa zarabirwaniyemo. Abatabizi reka mbibutse ko umwami wa nyuma w’u Rwanda yatanze tariki 25 nyakanga 1957. Kuva icyo gihe, nta mwami wongeye kubaho. Nimumbaze rero muti uyu Ndahindurwa akaba iki? Igisubizo: ntiyigeze aba umwami. Umwami yabaga we kuva ku munsi yimitsweho, hashingiwe ku nzira yabugenewe mu muco nyarwanda.

Abasomye ibisobanuro byanditswe na Alexis Kagame (umwiru mukuru wagombaga kumwimika) muzi ko Ndahindurwa atigeze yimikwa, kuko byananiranye kumvikana ku buryo bwari gukoreshwa mu mihango yo kwimika. Ngo bahisemo ko arahira. Nyumvira nawe ! Nk’uwuhe mwami wundi se muzi wabaye we binyuze mu ndahiro? Iyo ndahiro se yari iteganyijwe he mu nzira tuzi z’ubwiru? Ku muntu wumva ubwami icyo bwari cyo n’uko bwakoraga, kuvuga “umwami warahiye” birashekeje. Ni nko kuvuga “imbeho ishyushye” cyangwa “ikimasa gihaka”. Kagame Alexis, nk’umwiru uzi ibintu, iyo usomye uburyo avuga ibi byo kurahira, ubona ko na we mu gihe yabyandikaga ibitwenge byari byamwishe: abyita comédie supplémentaire(Kagame, A., Un abrégé de l’Histoire du Rwanda, de 1853 à 1972, Butare: EUR, p. 266). Ubusanzwe umuragwa yabaga umwami umunsi yimitsweho bikurikije inzira ya kane y’ubwiru ari yo Nzira y’Ubwimika. Ibindi ni urwenya.

 2. MDR 59 NA MDR 91

Reka tunakomoze gato ku isano iri hagati ya MDR-PARMEHUTU yo muri za 59 na MDR yo muri za 91. Ni kenshi twumva abanenga MDR yo muri 91 ko ngo yatatiye igihango, ko ngo yagambanye umunsi yifatanyije na FPR mu kurwanya Habyarimana, no kwemera kujya muri guverinoma FPR imaze kwifatira ubutegetsi ku ngufu, n’ibindi. Abavuga ibyo babiterwa no kumva ko, ukurikije uriya murongo wa politiki wa MDR-PARMEHUTU 59, ari ishyano ko MDR 91 yiyunga na UNAR nshya ari yo FPR. Mu by’ukuri si byo. Kutumva itandukaniro hagati y’izi za MDR zombi bishobora gutuma dushinja MDR 91 amakosa itakoze.

Kuba amazina yombi asa bishobora kutuyobya tukibagirwa ko MDR 59 na MDR 91 byari bitandukaniye ku kintu cy’ingenzi. MDR 59 yarwaniraga ishyaka umurongo w’ibitekerezo. MDR 91 yarwaniraga imyanya mu butegetsi. Nerekanye uburyo kutarwanira imyanya byatumye MDR 59 idacikamo ibice kandi ntiyigurishe ku Mwami. MDR 91 yo ni ko byayigendekeye. Yari igendereye imyanya, biyitera kwigurisha iburyo n’ibumoso. Uko kurwanira imyanya kwabaye intandaro yo gucikamo ibice, kuko abenyegezaga ku mpande zose byaraboroheraga. Ngiyo MDR-Power, ngiyo MDR-Jogi, n’ibindi. Uku gucikamo ibice kwarayikurikiranye na nyuma ya 94. Muribuka umurava bamwe mu bari bayigize bagaragaje mu iseswa ryayo. Utabyibuka yabaza Safari Stanley na bagenzi be.

Nk’ishyaka rirwanira imyanya mu butegetsi ridashyize imbere umurongo wa politiki, kuba MDR 91 yarafatanyije na FPR ntibitangaje, nta n’ikosa ririmo. Iyo ushaka imyanya uyishakira ahashoboka hose no mu nzira zose. Igikuru ni ukubona icyo ushaka. Bagomba kuba baribwiraga bati reka FPR idufashe kugamburuza Habyarimana, tuzayikubita icenga tuyigobotore, cyangwa tuyereke igihandure mu matora. Basanze ibarusha imitego ibyungukiramo bo barahomba. Nka ya ndirimbo ngo “ndangura mpendwa ngacuruza mpomba”. Gusa MDR 91 nta wayitera ibuye, ku isi hose amashyaka arwanira imyanya mu butegetsi adashyize imbere umurongo w’ibitekerezo ni kuriya abigenza. Akadakora umwe ntikica ubukwe.

Dukurikije iriya mirongo ibiri ya politiki n’ibiyitandukanya, iyo MDR 91 iza kuba irwanira ishyaka umurongo wa politiki nka wa wundi wa MDR 59, ntibyashobokaga na gato “gukorana byahafi”(coalition) na FPR, kuko bari kuba bari mu byerekezo bihabanye kandi bihanganye. Ni imirongo igoye guhuza. Ngo “Bigirankana bya Nirwange yasomeje amata amatezano ati ibitajyanye ni ibi”! Nta hantu na hamwe wahuriza umurongo wa Repubulika ishingiye kuri Demokarasi (ubutegetsi bwa rubanda) , n’umurongo w’ubuhake bushingiye ku bisekuru. Uko kuba mu byerekezo bivuguruzanya bituma nta hantu mwahera mufatanya bya hafi. Iyo uharanira umwe muri iyi mirongo, kimwe mu byo uba ugamije ni ukuzibira urwanira undi murongo ngo adafata ubutegetsi. Kuba rero MDR 91 yo yarashoboye kwibona muri gahunda za FPR birumvikana. Nta wavuga rero ko MDR 91 yagambaniye wa umurongo wa politiki wa MDR 59. Ntawo yagiraga. Yari ishyaka rishaka imyanya mu butegetsi, mu nzira zose. Ngo imbeba yakurikiye akaryoshye mu nsi y’ibuye ihakura inda y’akabati. Ikindi kimenyetso gishobora kuzadufasha muri iki cyerekezo, ni ugucukumbura icyo FPR yapfuye na ba Gapyisi igahitamo kubakuraho. None wasanga hari icyo FPR yumvikanyeho n’abandi uyu we akayitera utwatsi! Abacukumbura muzarebe aha, hapfunditse ibanga. But that is another story!

Ubutaha tuzafatanya kureba uko amashyaka y’ubu ahagaze ushingiye kuri iriya mirongo iranga politiki y’u Rwanda, ingaruka bifite ku cyifuzo cyo guhuza “opposition”, n’izo bishobora kugira ku ihinduka ry’ubutegetsi.

BIRACYAZA….

Edmond MUNYANGAJU.


Avis aux lecteurs: Nos articles peuvent être reproduits à condition de citer le nom d’auteur et le site web source.                                                                                                           Notice to readers: Our articles may be reproduced provided the author’s name and the source website are cited.

“FPR, un mouvement extrémiste et dangereux…” Kizito MIHIGO dans son livre.

En date du 17 avril 2020, exactement deux mois, jour pour jour après la mort de Kizito Mihigo, son livre est publié.  Ce livre tant attendu, est en majorité l’ensemble des notes que Kizito a prises pendant sa détention dans la prison centrale de Kigali (1930) et celle de Nyarugenge. Avec un titre très révélateur, “Rwanda: Embrasser la Réconciliation pour Vivre en Paix et Mourir Heureux”, l’artiste nous fait goûter des ses expériences personnelles. Des moments tragiques et de la manière qu’il a survécu au génocide contre les Tutsis de 1994, de ses colère et envies de vengeance contre les Hutus, de son embrassade de la valeur divine du pardon.

Il nous fait traverser sa vie : de sa carrière de musique à la Chorale de Kigali, le projet de l’hymne national auquel il a participé et de la bourse d’Etat pour faire ses études en Europe. Il nous parle de ses trois ans de gloire à Kigali, ses relations avec le Parti au pouvoir, le Front Patriotique Rwandais (FPR), et du “divorce” du FPR qu’il ne regrette pas.

Dédié à la Fondation Kizito Mihigo pour la Paix (KMP) et à tous les prisonniers politiques rwandais, ce livre est un témoignage aussi, surtout sur ce qu’il a vécu de son enlèvement et tentative d’assassinat, de tous ceux qui de près ou de loin ont eu la main dans son calvaire. A ce point, de manière très détaillée et précise, Kizito nous fait le compte rendu de ses rencontres notamment avec, Inès MPAMBARA, et Bernard MAKUZA, sans laisser de côté les propos très belliqueux et les menaces du secrétaire général du FPR, François NGARAMBE. Il nous révèle ses projets accaparés par le FPR, ses droits d’auteur bafoués, ses amours éphémères, et sa paix à l’intérieur de la prison.

Artiste chrétien, il est fier de son indépendance d’aborder tout sujet de discussion que ce soit religieux, politique, ou artistique. Il nous fait part de ses observations au sujet du FPR, la réconciliation Hutu Tutsi, l’opposition politique en dehors du pays.

A propos du FPR

Le FPR (Front Patriotique Rwandais), un mouvement politique essentiellement extrémiste et dangereux dont la vision est d’être un parti unique. (Section 14).

De la réconciliation entre Hutus et Tutsis

Je suis tellement étonné de voir que, depuis la fin du génocide, les Tutsis venant de l’extérieur du pays (c’est à dire ceux qui vivaient au Burundi, Congo, Tanzanie ou Ouganda et qui sont rentrés avec le FPR) ont du mal à supporter les hutus, alors que nous qui étions sur place, qui avons physiquement vécu cette horreur et assisté aux démonstrations des machettes et des gourdins sur les corps de nos proches, nous apprenons à vivre avec tout le monde dont les bourreaux, à pardonner et enfin à nous réconcilier. Cela me rappelle un proverbe rwandais que je chanterai quelques années plus tard:”Hataka nyirubukozwemo, naho nyirubuteruranwenakebo akinumira” (Celui qui a perdu quelque chose, crie incessamment au secours. Mais celui qui a tout perdu, se tait.) (Section 6).

… les valeurs de Paix et de Réconciliation, savoir prévenir et résoudre les conflits de manière pacifique, doivent remplacer le modus operandi violent, oppressif, provocateur, guerrier et criminel instauré par le FPR Inkotanyi. (…)

Quant à la réconciliation dont le Rwanda a besoin en ce moment, ce n’est pas entre hutus et tutsis. En ce moment, le pouvoir du FPR dominé par le Président Kagame, devrait se réconcilier avec l’opposition en exil, notamment le RNC de Kayumba Nyamwasa, les FDU Inkingi de Victoire Ingabire, le RDI Rwanda Nziza de Faustin Twagiramungu, le Parti Ishema du Père Thomas Nahimana, et les autres groupes politiques rwandais basés à l’étranger, afin de prévenir et résoudre les conflits qui peuvent naître. (Section 34)

Du programme Ndi Umunyanyarwanda

“Ndi umunyarwanda”, un très mauvais programme politique contre la réconciliation nationale, qui met tous les hutus dans le même panier et dans lequel le FPR prêche officiellement la haine intergénérationnelle.Section 14

C’est un “must read” ouvrage. Il est surtout recommandé aux Rwandais qui, aujourd’hui sont encore aveuglés par le mensonge du FPR.

Pour acheter ce livre : RWANDA: EMBRASSER LA RÉCONCILIATION: Pour vivre en Paix et Mourir Heureux

Chaste GAHUNDE


Avis aux lecteurs: Nos articles peuvent être reproduits à condition de citer le nom d’auteur et le site web source.                                                                                              Notice to readers: Our articles may be reproduced provided the author’s name and the source website are cited.

 

Rwanda: Ni koko FPR yaribohoye, ari na ko iboha abandi.

Kuwa gatandatu tariki ya 04 Nyakanga 2015, mu Rwanda bizihije isabukuru ya 21 y’umunsi inyeshyamba za FPR-Inkotanyi zafashe umujyi wa Kigali, maze guhera icyo gihe zikiyambika izina ry’ingabo z’ u Rwanda. Uwo munsi FPR yawubatije umunsi wo KWIBOHORA.

Ukurikiye ijambo Perezida Paul Kagame yagejeje ku bari bitabirie uwo munsi, ukirengagiza ibibera mu Rwanda, wakeka ko koko Paul Kagame ari umusaza ufite amanota meza mu miyoborere myiza. Gusa rero ntibishoboka ko wakumva ibyo umuyobozi wa Politiki avuga ngo ureke kubigereranya n’uburyo abishyira mu bikorwa. Ibi byombi (imvugo n’ibikorwa) iyo ubihuje uratangara cyane ndetse ukibaza niba Kagame  atari indyarya  cyangwa se umugome cyangwa byombi uko ari bibiri.

  1. Ngo inyungu zo kwibohora zikwiye kuba iza bose !

Ibi Kagame yabivuze agitangira ijambo abeshya abaturage ko ibyo FPR yaba yaragezeho bisaranganyijwe mu baturage bose. Nyamara ibi bitandukanye cyane n’ibyo rubanda ibona. Abaturage bamaze imyaka 21 bategereje ko na bo bahabwa agaciro nk’ikiremwamutu, bakavuga ikibari ku mutima, bakagira uruhare mu kwishyiriraho abayobozi, bagahabwa ubutabera mu gihe babukeneye, bakarindirwa umutekano n’ingabo za leta,… ariko ibi barabibuze. Kubera ko bo batibohoye!

Abaturage bambuwe ijambo risigaranwa n’abantu bake cyane bari mu gatsiko akenshi k’abantu baturutse mu gihugu cya Uganda ari na yo mpamvu dukunda kukita agatsiko sajya. Aba ni bo bavuga rikijyana bakemeza igikwiye gukorwa batabajije rubanda, bakaka amakoro atagira fagitire, bakambura rubanda utwabo, bagahabwa amasoko yose, bagahabwa akazi keza batagahataniye, bagateza cyamunara ibya rubanda kandi bakabigura ku mafaranga y’intica ntikize. Aba nyine nibo bemerewe gufata inguzanyo mu mabanki, bagakora ubucuruzi butandukanye bagakurirwaho amahoro ku bitumizwa mu mahanga, bakarya imbuto zo kwibohoza rubanda yicira isazi mu jisho. Ibi ni byo bigaragaza ko FPR yibohoje ariko ikaboha abandi.

téléchargement (3)

Deo Mushayidi yaboshywe na FPR.

  1. Ngo yiteguye kumva abamubwira inenge ze

Avuga ku banenga u Rwanda ku bikorwa bibi rukora, Kagame yibasiye abanyamahanga ngo bashaka kumuha amasomo. Aha cyane cyane yaciye amarenga avuga Perezida w’ Ubufaransa. Cyakora yaguye ku ijambo aho yemeza ko nta muntu utagira inenge, ko na we nta kibazo abona hagize umubwira ibitagenda agamije ko bikosorwa. Cyakora yiyamye abashaka kumwikoreza ibibazo biruta ibyo we asanganywe.

Aha naho harimo uburyarya bukabije. Hashize imyaka myinshi abantu babwira FPR bati mureke twubake igihugu kigendera ku btekerezo bitandukanye , habeho opozisiyo yo gufasha kunenga ibitagenda kugira ngo bikosorwe, ariko Kagame yavuniye ibiti mu matwi. Yewe na bamwe mu babigerageje yabataye mu kagozi arafunga ajugunya imfunguzo!ingabire v

Ingabire Victoire na we yaraboshywe

Aha umuntu akibaza ati ese uyu muntu uvuga ko ashaka kumva abamunenga kugira ngo akosore ibifutamye, nyamara bamunenga akabamarira ku munigo, aho ntakwiye gushakirwa umuti?

  1. Ngo kwibohora ni uguhaguruka ugahangana

Mu gusoza ijambo rye, Kagame yavuze ikintu gikomeye cyane aho yemezaga ko kwibohora ari ukwiyemeza guhangana. Iki nicyo gikenewe. Uyu munsi rubanda imaze kurambirwa ubugizi bwa nabi bw’ingoma ya FPR irasabwa koko gushirika ubwoba no guhaguruka igahangana n’abibohoye ariko yo bakayiboha. Nta wundi muti uzaboneka niba nyine hari abacyumva ko hari ubibabereyemo bo bakananirwa guhangana. Uburenganzira buraharanirwa nta we ubuhabwa ku isahani. Ubushaka wese nta yindi nzira anyuramo atiyemeje guhangana n’ababumubuza.

Kizito

Mihigo Kizito na we yaboshywe na FPR.

  1. Umusozo: Hakenewe iki?

Hari igihe Kagame avuga amagambo afite akenge rwose. Aho bipfira ni uburyo ayo magambo ashyirwa mu bikorwa. Igikenewe ni ugukora ikiri cyiza aho kucyivuga gusa usa n’aho hari abo ushaka gushimisha.

  1. Hakenewe ko abanyarwanda baca ukubiri n’umuco wo kubeshya Kagame bakamubwiza ukuri ku bibi we akora cyangwa ibyo ubutegetsi bwe bukora arebera ntagire icyo abikosoraho. Ibi kandi bikwiye kuba kuri buri mutegetsi wese washaka kubeshya muri ya politiki yo gutekinika no gutera igipindi. Uyu akwiye kubwizwa ukuri no kwamaganwa kuko igihugu kidashobora gutera imbere hari abagihishira ikibi.
  2. Hakenewe umuco mushya wo guharanira kubaka opozisiyo ihabwa ubushobozi kugira ngo ibashe kunenga Leta iriho ndetse yitegure kuyisimbura mu gihe Leta idakorera neza abaturage.
  3. Hakenewe gusenya FORUM y’amashyaka ngo igamije kwumvikana ku bibazo by’igihugu ahubwo amashyaka akajya asuzumira ibyo bibazo mu nteko ishinga amategeko (ku karubanda) buri munyarwanda agakurikirana en direct uburyo ayo mashyaka ajya impaka aharanira ineza y’igihugu n’abenegihugu.
  4. Hakenewe gutandukanya FPR n’igihugu. FPR ni ishyaka rihuriwemo na bamwe mu Banyarwanda kandi siryo rigize igihugu ryonyine. Buri wese bimujye mu mutwe ko kwamagana ububi bwa FPR atari ukwamagana igihugu ahubwo ko ari uguharanira ko u Rwanda rwagira imiyoborere myiza ishingiye ku guteza imbere inyungu za buri munyarwanda.
  5. Hakenewe kureba kure buri wese agaharanira inyungu z’igihugu aho kureba inyungu ze. Niba koko mukunda igihugu nimutekereze uko undi we amerewe, uko ibyemezo mufata bimugiraho ingaruka, uko kwibuka “ukwibohora” abyishimira cyangwa bimurya ahantu, uko igihugu kizaba kimeze mu gihe mwe muzaba mutakiriho.
  6. Iminsi mikuru yo “kwibohora” n’umunsi ngo “w’intwari” si iminsi mikuru y’igihugu ahubwo ni iminsi mikuru ya FPR. Bityo rero ikwiye gukurwaho hakajya hizihizwa gusa iminsi abanyarwanda bose bahuriyeho mu mateka. Aha twavuga nk’itariki ya mbere Nyakanga aho u Rwanda rwazamuye ibendera ryarwo iry’abazungu rikamanurwa.

Mbifurije kugira ISHEMA ryo kuba Abanyarwanda.

Mbatuye ako karirimbo:

Gahunde Chaste

Georgetown, Guyana.