Kagame didn’t end it, he started it.

kagame290511

Kagame did not attack Rwanda to stop genocide but to cause it, which he successifully achieved.

Please stop saying “Paul Kagame ended a genocide in which mostly Tutsis (and a few moderate Hutus) were killed”!

• He did not come riding in to stop killing in 1994; he was already in Kigali since November 93 with his 600 men battalion and between 3000 to 6000 infiltrated agents across the country.

• His gang invaded Rwanda in 1990 (yes, 1990, 4 years before) to begin the genocide. They started referring to the genocide of Tutsi in 1992 with the help of international NGOs. The deceased Alice Des Forces was part of the team.

• He orchestrated and accomplished much of the killing (including killing of Tutsis by Hutus and by his own men).

• The [overwhelming] evidence suggests more Hutus than Tutsis were killed.

• And that was from 1990 until the end of 1994.

• He continued beyond this, in Rwanda and in Congo where more than 6 million lives have been decimated.

Did the UN and others “fail” to act? This is another question that people should phrase differently, because not intervening was US, UK and other profiteers’ best strategy to achieve what they did today: getting Congolese minerals at the cheap.

Kagame threatened to kill UN officials or others who stood in his way to the conquest of Kigali, his long-planned base for stealing Congo’s resources.

Google “Ann Garrison” or “Taylor report”, Robin Philpot or “Gersony report” or Davenport and Stam or “Mapping exercise”, UN or “Peter Erlinder” or “Keith Harmon Snow,” etc.

Some direct link:

http://kroc.nd.edu/newsevents/events/2010/04/08/638

http://www.taylor-report.com/Rwanda_1994/index.php?id=ch1

http://www.rwandadocumentsproject.net/gsdl/cgi-bin/library

http://commdocs.house.gov/committees/intlrel/hfa72638.000/hfa72638_0f.htm

http://www.friendsofthecongo.org/united-nations-report.html

http://www.therwandan.com/blog/remarks-by-dr-theogene-rudasingwa-the-colloque-au-palais-du-luxemburg-paris-france-april-1st-2014/

Source: http://therisingcontinent.wordpress.com/2014/04/04/

Polisi y’u Rwanda irashinjwa kunyereza Munganyinka Godbertha n’umuhungu we Copin.

Kuva mu mwaka wa 1995 byabaye akamenyero ko mu gihe cyo kwibuka jenoside cyangwa mbere yaho gatoya mu Rwanda haba ibikorwa by’urugomo rukorerwa abaturage. Bimwe muri ibyo bikorwa harimo nko kurigisa abantu bikorwa n’abibona mu butegetsi kandi badashobora gukorwaho iperereza na polisi.

Muri iyi minsi mike ishize twese twabonye uko umuhanzi Kizito Mihigo yashimuswe n’inzego z’ubutasi zikamufungira mu mwobo i Kami, cyakora itangazamakuru ryateye hejuru ndetse na Kiliziya Gatolika ibikurikiranira hafi maze polisi n’ikimwaro cyinshi itangaza ko ariyo imufite kandi mbere yari yanangiye.Iyicarubozo ryakorewe Kizito nta wundi ushobora kuryiyumvisha keretse uwanyuze i Kami. Ibi bikaba ari ikimenyetso ko Kizito yari agiye gupfa urwo abandi nka ba Major Cyiza na Depite Hitimana bafuye.

Kugeza ubu kandi uretse Kizito na Ntamuhanga bagaragajwe,  Gerard Niyomugabo Nyamihirwa na n’ubu ntawe uzi uko byamugendekeye. Muri iki gitondo nibwo twamenye ko hari n’abandi benshi bakomeje kuburirwa irengero mu Rwanda abo tugiye kuvuga akaba ari Munganyinka Godbertha n’umuhungu we Ndanyuzwe Serge uzwi ku kabyiniriro ka Copin.

Ibya Godbertha na Copin byagenze bite?

Ntawe uzi uko byagenze. Cyakora abantu baheruka kubona Godbertha n’umuhungu kuwa mbere tariki ya 3 Werurwe 2014 ubwo bavugaga ko berekeje i Kigali. Icyari kibajyanye i Kigali nta kindi uretse kwishyuza amafaranga y’ikodi ku mazu yabo aherereye ku Kabeza werekeza Kanombe mu mujyi wa Kigali. Kuva icyo gihe nta wigeze amenya uko byabagendekeye. Ayo mazu ubusanzwe atuwemo n’abasirikare bakaba bari basanzwe bishyura bigoranye akaba ari nayo mpamvu byabaye ngombwa ko Godbertha ajyana n’umuhungu we. Munganyinka Godbertha yavutse mu mwaka wa 1962 naho umuhungu we Ndanyuzwe Serge alias Copin yavutse mu mwaka wa 1993. Bari batuye mu kagari ka Gacu umurenge wa Rwabicuma mu karere ka Nyanza, intara y’amajyepfo.

 

   2014-04-16 11.29.41

Godbertha Munganyinka na Ndanyuzwe Serge alias Copin

Kuki Polisi y’u Rwanda ikemangwa mu ibura ry’aba bantu?

Kuva aba bantu baburirwa irengero, abaturanyi baratatse ariko polisi ivunira ibiti mu mu matwi. Ubundi hano mu Rwanda dusanzwe tumenereye ko iyo inzu yawe ikodeshwa n’umusirikare biba ari iki bazo kuko hari igihe azindukana umujinya akakurasa agasigarana amazu yawe. Mu gihe cyegereje icyunamo byo biba ari ibindi kuko polisi usanga isa n’itabyitayeho cyangwa ikavuga ngo n’inyange zirapfa nkanswe ibyiyoni!Chief-Supertendent-Hubert-Gashagaza_-umuvugizi-wa-Polisi-y_Igihugu-mu-Ntara-y_Amajyepfo-akaba-n_umugenzacyaha-muri-iyo-Ntara-

Chief Superintendent Hubert Gashagaza yanze gukora iperereza

Ubusanzwe mu gihe itegeko ryo kumviriza amatelephone ryatorwaga, Ministri Mussa Fazil yavuze ko rigamije kurinda umutekano w’abantu. Bitera akantu rero iyo polisi itakiwe ntijye muri network ngo icukumbure irebe uwavuganye n’uwabuze bwa nyuma cyangwa se ngo ishakishe n’aho iyo telephone iba iherereye. Kuba ibi bidakorwa, twe tubifata nk’ikimenyetso ndakuka cy’uko polisi iba ibyihishe inyuma. Kandi rero ni mu gihe, hari igihe usanga nk’abo basirikare bakekwa bafite barumuna babo muri polisi maze ugasanga uwo urega ariwe uregera. Bityo rero ubwo Polisi yirengagije umurimo wayo wo kurinda umutekano w’abaturage ndagira ngo nisabire uwaba yaramenye uko byagenze azadutungire agatoki tubikurikirane mu nzego zo hejuru tuzumve icyo Perezida Kagame abivugaho cyangwa anatubwire niba ariwe wabarigishije tuve mu gihirahiro.

Niyoyita Marcel

Umutaripfana w’ISHEMA

Intara y’amajyepfo

 

 

 

FPR irusha ubugome abazima n’abapfuye: ibihangano bya Kizito byaciwe mu Rwanda!

Kizito_Mihigo_for_Peace_foundation_(logo)

Ikirango cya KMP( Kizito Mihigo for Peace Foundation)

Mu ibaruwa Havugimana Aldo, umuyobozi wa Radiyo Rwanda yandikiye abayobozi b’ibiganiro ku maradiyo ya RBA yose yabasabye kuba bahagaritse ibihangano bya Kizito Mihigo ubu ufunze akekwaho guhungabanya umutekano w’igihugu no gushaka kwica abayobozi bakuru b’igihugu.

Mu ibaruwa yabandikiye, Umuryango wabashije kubonera kopi, yagize ati :” Nshingiye ku itangazo ryashyizwe ahagaragara na Polisi taliki 14/4/2014, rihishura ko uwitwa Kizito Mihigo ari mu bantu batawe muri yombi bakurikiranweho ibyaha birimo guhungabanya umutekano w’igihugu, mutegetswe guhera none uyu munsi taliki 14/4/2014 kuba muhagaritse gucuranga kuri radiyo ibihangano bya Kizito Mihigo . Ibi bihangano ni ukuvuga ibiganiro , indirimbo aririmba cyangwa acuranga ku giti n’izo afatanyije n’abandi”.

Indirimbo za Kizito Mihigo zirimo izijyane n’idini rye rya gatulika ndetse n’izo yaririmbye zijyanye n’icyunamo. Mu minsi ijana u Rwanda rwibukamo buri mwaka jenoside yakorewe abatutsi (ari nayo twatangiye kuri 7 Mata) usanga indirimbo ze zumvikana hirya no hino haba ku maradiyo na televiziyo binyuranye ndetse no ku biriyo aho bashyinguye mu cyubahiro imibiri y’abishwe muri jenoside yakorewe abatutsi.

Iki cyemezo cya RBA n’abandi bashobora kucyicyiriza ntihagire indirimbo ya Kizito Mihigo yongera gucurangwa mu buryo bweruye ku butaka bw’u Rwanda.

Ibi nkaba mbivuga nshingiye ko na Minisitiri Mitali, ubwo yari mu muhango wo gushyingura imibiri y’abazize jenoside yakorewe abatutsi I Rusororo kuri uyu wa kabiri taliki 15/4/2014, yasabye abari aho n’abanyarwanda muri rusange kudakomeza gufata Kizito Mihigo nk’umuntu uzwi cyane “Star” kuko ngo ibye byamenyekanye.

Yagize ati :“Ubundi twakoranaga (Kizito) twibwira ko dukorana neza no muri gahunda nk’izi zo kwibuka. Ntabwo Kizito Mihigo uyu munsi akwiye gukomeza kuba umusitari, yari umusitari mu ndirimbo, mu buhanzi bwe, ariko ntakomeze kuba umusitari kuko yafashwe, ni mumufate nk’umugizi wa nabi nk’abandi bose.”

Kizito Mihigo kandi, muri iyi minsi ijana yo kwibuka jenoside yakorewe abatutsi, cyabaga ari igihe kiza cyo gukorera amafaranga yifashishije indirimbo ze zijyane n’iki cyunamo. Henshi aho bashyinguraga babaga bifuza bikomeye kumutumaho ngo abaririmbire ndetse henshi banateranyaga amafaranga ngo babashe kumwigondera.

Umwe mu bigeze kuba ari mu bakuriye imihango yo gushyingura mu gace atifuje ko dutangaza cyangwa ngo nawe tuvuge izina rye, yadutangarije ko ubwo bamutumagaho ( Kizito Mihigo) ngo abaririmbire yabaciye amafaranga ibihumbi 500 y’amanyarwanda barayamwishyura.

Inkuru dukesha Umuryango .com 15/04/2014

“Ubuhanzi bwa Kizito bwari bugamije ikibi….” Mitali

Kizito


Mu mbwirwaruhame yagejeje kubari bitabiriye umuhango wo gushyingura no kwibuka abazize Jenoside yakorewe Abatutsi i Ruhanga, mu Murenge wa Rusororo, mu Karere ka Gasabo, Minisitiri w’Umuco na Siporo Mitali Protais yasabye Abanyarwanda kudakomeza gufata Kizito Mihigo nk’umuntu w’umusitari ahubwo batangira kumufata nk’umugizi wa nabi, wagiriye nabi igihugu.

Mu mbwirwaruhame ye, Minisitiri Mitali yagarutse kenshi ku banyapolitiki bakorera hanze y’igihugu ariko ngo ugasanga nta cyiza bashakira Abanyarwanda uretse kongera kubabibamo amacakubiri n’inzangano nk’ibyo bahozemo, ari nabo ngo bagushije Kizito Mihigo mu mutego.

Benshi muri abo banyapolitiki kandi ngo baracyafite umugambi wo gupfobya Jenoside yakorewe Abatutsi.

Yagize ati “Abafite umugambi wo kuyipfobya, igihe ubwacyo kizagenda kibereka ko nta gaciro, nta n’umwanya nta n’uruvugiro bafite haba mu Rwanda haba no ku Isi yose.”

Abanyapolitiki Minisitiri Mitali yatungaga agatoki barimo nk’abo mu mutwe urwanya Leta y’u Rwanda wa “FDLR” na RNC n’ubwo we ngo abifata nk’imitwe y’iterabwoba.

Ygize ati “Bariya bose ni ayanda, ni amaco y’inda, ni bya bindi bya mpemuke ndamuke ariko ikibabaje ni uko hari ababumva kandi bitari bikwiye.”

N’ubwo aba yita Abanyapolitiki bagifite ibitekerezo bibi ngo barwanywa, ariko haracyari ibisigisigi by’imbuto mbi babibye.

Ati “Hari abo inyigisho z’urwangano zacengeye bananirwa kuzigobotora, n’ubu bumva iturufu y’amoko ariyo bashyira imbere ngo bagere ku nyungu zabo.”

Muri abo babumva, bakemera gukorana nabo yatanze urugero rw’abaherutse gufatwa barimo n’umuhanzi Kizito Mihigo.

Mitali ati “Ubundi twakoranaga (Kizito) twibwira ko dukorana neza no muri gahunda nk’izi zo kwibuka.

Ntabwo Kizito Mihigo uyu munsi akwiye gukomeza kuba umusitari, yari umusitari mu ndirimbo, mu buhanzi bwe, ariko ntakomeze kuba umusitari kuko yafashwe, ni mumufate nk’umugizi wa nabi nk’abandi bose.”

Minisitiri Mitali kandi ngo asanga n’ubuhanzi bwa Kizito bwari bugamije ikibi gusa.

Yagize ati “Na buriya buhanzi bwe, muby’ukuri uko bigaragara wari umwitozo cyangwa inzira yo gushaka kumenyekana cyane kugira ngo bazagere ku mugambi wabo wo kuyobya bamwe mu Banyarwanda.”

Minisitiri Mitali kandi arahumuriza buri we wese ushobora gukeka ko wenda byaba bidafatika.

Ati “Inzego z’umutekano zacu ntabwo zihubuka, amakuru zatangaje ni uko zifite gihamya ko hari agatsiko k’abantu nawe (Kizito) arimo bamaze igihe kitari gito bakorana n’aba bagizi ba nabi navugaga.”

Minisitiri w’umuco kandi arakebura Abanyarwanda kutajya bibeshya ku muntu uwo ariwe wese ngo ni uko yarokotse cyangwa yari mubahagaritse Jenoside kuko ngo bitavuze ko atahindukira ngo nawe kubera inyungu z’inda nini nawe abe umwanzi w’igihugu nk’uko na ba Kizito byagenze.

Ati “Birababaje kubona abana b’u Rwanda, birababaje kumva umwanzi agira amayeri yo gukoresha abantu nka bariya bazwi cyane, bari bafite ababibonamo batari bacyeya kugira ngo bagere ku migambi mibisha harimo no guhungabanya umutekano w’igihugu.”

Minisitiri Mitali asaba buri wese ko mu bihe nk’ibi byo kwibuka, ibyabaye bidakwiye kubahungabanya ahubwo ngo bitume barushaho kuba maso.

Ati “Tumenye ko abagome bagira amayeri menshi, cyane cyane kandi bakanyura ahoroshye, mu bantu bafite amaroso ashyushye, mu rubyiruko.”

Mitali avuga ko ubundi urubyiruko rw’u Rwanda rufite imyumvire myiza ariko ntihaburamo bacyeya bashobora gushukishwa indoke zitazaramba bakaba bashorwa mu bikorwa bibi nk’ibyo Kizito na bagenzi be bari bamazemo iminsi.

Minisitiri Mitali asaba Abanyarwanda ko batakomeza guta umwanya ku bantu we avuga ko batannye bagata umurongo, ahubwo ngo barusheho kuba maso no gukangura ubugizi bwa nabi n’aho bwava hose.

Ati “Uru ni urugero rufatika rw’uko twese tugomba kwisuzuma kugira ngo buri wese yumve niba ahagaze neza mu myemerereye, mu kugendana n’igihe, mu guhangana n’ikibi, mu gutera umugongo ikibi aho cyaturuka hose, uwakivuga uwo ariwe wese, isano mwaba mufitanye iyo ariyo yose.”

Mitali yemeza ko u Rwanda rumaze intambwe ishimishe bityo ntawukwiye gukomeza guha umwanya abantu bashaka gusenya kugira ngo batazarusubiza inyuma.

Vénuste Kamanzi
UMUSEKE.RW

IFUNGWA RYA KIZITO MIHIGO: Abatutsi bahoze mu Rwanda babayeho nk’ihene iri ku kiziriko!

Image

Kizito Mihigo si umuntu usanzwe, ni icyamamare(Star). Imana yamwihereye ingabire yo guhanga indirimbo nziza, kuziririmba biryoheye amatwi no kuzicuranga binyuze umutima. Afite abantu batagira ingano bamwikundira, ubu bose bari mu gahinda n’icyunamo kubera ifungwa rye risa n’iridasobanutse ! Nyamara ariko rifite igisobanuro.

Reka tubanze twibutse ko Kizito Mihigo atakomotse i Bugande:  yavukiye i Kibeho(Gikongoro), taliki ya 25/7/981, ubu afite imyaka 33! Se umubyara yitwaga Augustin Buguzi, yazize jenoside mu 1994. Nyina yitwa Placidia IRIBAGIZA.

Kizito Mihigo yatangiye kuririmba afite imyaka 9 gusa. Ageze mu Seminari nto ya Karubanda, ntiyashoboye kuyirangiza kuko igihe kinini yakimaraga mu ndirimbo ntabone umwanya uhagije wo kwiga andi masomo. Yahimbye indirimbo zirenga 200 za liturujiya zakunzwe n’abakirisitu bo mu maparuwasi menshi y’u Rwanda.

Kizito Mihigo yamenyekanye kurushaho mu ndirimbo zinyuranye zo kwibuka cyane cyane iyitwa “ Amateka” yaririmbye mu mihango yo kwibuka ku ncuro ya 17 n’iyo yaririmbiye u Rwanda yitwa “Imbimburirakubarusha” yahimbye mu gihe cy’amatora yo mu 2003.

Kizito Mihigo ari mu benegihugu bake bakunzwe cyane n’abanyarwanda benshi b’amoko yombi. Ari nabyo nyine bimukwegeye ingorane arimo ubu.

II. Icyaha gikomeye Kizito yaba yarakoze kimuviriyemo gufungwa  ni ikihe?

Kumva ko Kizito yaburiwe irengero byonyine byari byahagaritse umutima w’abakunzi be. Kumenya ko ari mu maboko ya polisi y’u Rwanda byateye benshi amakenga dore ko FPR yari imaze iminsi imushakaho akamunani nyuma y’uko ahimbye indirimbo yise “Igisobanuro cy’urupfu? Requiem reconciliateur”. Iyi ndirimbo nayo ikaba yarakunzwe ku buryo budasanzwe,cyane cyane ko yaje ifite ubutumwa busonzewe na benshi  bwo kwamagana  ivangura  rikorerwa abapfuye n’abapfushije. Muri iyi ndirimbo Kizito aremeza ko urupfu ari rubi kuri bose, icyo rwaba ruturutseho cyose, yaba jenoside, kwihorera, indwara, impanuka…Aremeza ko upfushije wese ababara kandi akaba afite uburenganzira busesuye bwo kwibuka no gutabarwa. Arahamya ko dukwiye gusabira abacu bose bapfuye, nta vangura .

Ubwo butumwa nibwo butanyuze abambari ba FPR-Inkotanyi bazobereye muri politiki ruvumwa yo guca abanyarwanda mo ibice. Ba Tom Ndahiro , Umujyanama mukuru wa Perezida Paul Kagame, n’abandi Bashinjabinyoma babigize umwuga bahise bamera amababa , bitwikira akababaro ngo k’ ” Abacitsekwicumu” da, baterera Kizito Mihigo ku munigo, bamushyiraho itarebwoba n’ihagarikamutima rirenze urugero, baramupfukamisha ngo nasabe imbabazi, bamwandikisha inzandiko zo kwemera no gusaba imbabazi z’ibyaha atakoze …ari nazo nyine zizakoreshwa mu kumushinja imbere y’urukiko mu rubanza rwe ruzatangira mu minsi mike iri imbere  aha !

Polisi yo ngo iramushinja iki ?

Nk’uko byasohotse mu binyamakuru binyuranye bisanzwe bivugira Leta y’Agatsiko, itangazo rya Polisi riravuga ko Kizito Mihigo akekwaho gukorana na FDLR n’ubuyobozi bukuru bwa RNC ngo kandi iyo mitwe yombi ari iy’iterabwoba. Arashinjwa kandi gutegura ibitero bihungabanya umutekano w’igihugu, GUHIRIKA LETA, kwica bamwe mu bategetsi b’igihugu barimo Abaministri…..Ejo mu gitondo bazaba bamwongereyeho no kwiba amafaranga mu ma Banki bityo bamwabure umutumgo yari amaze kwihahira, bamuharabike bamuhindanye he kugira n’uzongera kumucira akari urutega.

Kuko tumaze kumenyera umuco mubisha wa FPR wo gutekinika amadosiye, ntawe utabona ko  ibi byaha byose ari ibihimbano bya nyirarureshwa, kereka kimwe : Guhirika Leta ! Reka tubisesengure.

II. Kuki Kizito ashinjwa guhirika Leta kandi atari umunyapolitiki?

Ibanga ni aha riri. Mu by’ukuri FPR-Inkotanyi yifatiye ubutegetsi ku ngufu nyuma y’intambara yarimbuye Abanyarwanda basaga miliyoni 2,Abahutu n’Abatutsi. Ariko kugira ngo iyi Leta irambe ku butegetsi yashyize imbere “jenoside yakorewe Abatutsi”, ishuka Abatutsi barokotse ko aribo ikorera, ko aribo yarwaniriye, ko intambara yatangije taliki ya 1/10/1990 yari igamije guhagarika jenoside ! Kagame ntacyo atakoze ngo abumvishe ko ari we Muremyi w’Abatutsi n’Umukiza wabo ku buryo atariho batabaho; ko navaho kazaba kababayeho; bityo rero bakaba bagomba kumwemera, kumusenga, kumusingiza, kumuramya no kumukirikira nk’amatungo kabone n’iyo yaba abajyanye mu ibagiro babireba, babibona. Benshi mu Batutsi babaye nk’abarabyemera kubera akababaro gakomeye bari bavuyemo. Nta wahakana ko nyuma ya 1994 benshi mu Batutsi barokotse batashyizwe ku ibere bakanafashwa muri byinshi, ugereranyije n’uko Abahutu bahinduwe rubebe, ibipinga, abajenosideri, “Nothing”… Gusa icyo bamwe mu Batutsi bahoze mu Rwanda batazi, ni uko: “ uko gufashwa, ubwo burenganzira bafite, ubwo bwigenge n’ubwisanzure bahawe na FPR….bifite aho bigarukira”. Mbese bariho nk’ihene iri ku kiziriko, ishobora kubanza kwibwira ko yigenga nyamara ikarisha gusa aho ikiziriko kigarukira! Ishobora guhabwa ikiziriko kirekire ndetse cyane, ariko ni ikiziriko. Ntikirenga.

(1)Abatutsi bahoze mu Rwanda, (ubundi FPR yajyaga yita ko ntaho bataniye n’Abahutu),  bemerewe kubaho gusa igihe cyose batabangamiye inyungu za Paul Kagame n’Agatsiko ke. Iyo bazamuye akajosi karatemwa cyangwa kagashyirwamo umugozi. Niba ushidikanya, ibuka ba Aciel Kabera, wongereho Rwisereka n’abandi benshi nawe waba uzi.

(2)Abatutsi bose(harimo n’abahoze mu Gatasiko!) ntibemerewe “gukora politiki” yagira icyo ivuguruzaho amahano yakozwe kandi agikorwa na FPR-Inkotanyi. Iyo hagize uhirahira ngo arashinga umutwe wa politiki udakorera mu kwaha kw’Icyama, arafatwa, agakubitwa, akandagazwa, atahambwa abona agakatirwa igihano gisumba icy’Abahutu bakoze icyaha kimwe. Niba utari ubizi uzasobanuze impamvu Deogratias Mushayidi yakatiwe burundu kandi yarabanje gufasha FPR bikomeye! Ugize se ngo hari ikindi Koloneli Patrick Karegeya yazize, Kayumba Nyamwasa we akarusimbuka hamana ?!

(3)Abatutsi bahoze mu Rwanda  ntibemerewe gukira cyane, kumenyeka, kugira “influence”, gukundwa n’Abahutu …igihe cyose FPR itabafiteho ijambo risesuye, ngo ibe ibagenzura 100%. Ugerageje gushyira mu gaciro, akanenga ibitagenda agamije ko byakosorwa ngo akarengane kagabanuke, ivangura ricogore, igihugu kirusheho kugira amahoro, uwo aburirwa irengero, ibye bikarangira bityo.

(4) Twibuke abana benshi b’urubyiruko b’Abatutsi barokotse jenoside ubu bakaba basigaye ari ba nyakamwe batagira imiryango ibarengera: nibo FPR ifata ku ngufu, ikabanyereza, ikabajyana mu ngando za rwihishwa batorezwamo ibikorwa by’ubugizi bwa nabi, ibi tubona bikorerwa rubanda mu gihugu no hanze yacyo. Bene abo bana , FPR yabahinduye nk’amatungo yayo: ibica umusubizo kandi ikabanigira igihe ishakiye ntawe ubaza ibyabo . Iyo hagize uwiha ibyo gushyira mu gaciro agashaka gusohoka muri ubwo buzima budashobotse, iyo atabaye inyaryenge ngo  ahunge igihugu hakiri kare, aricwa nta kabuza. Bene abo bana b’abatutsi bakubitwa agafuni buri munsi, ntibagira ingano, kandi ntawe ubavugira. Ubuhamya bunyuranye twahawe kuri icyo kibazo tuzabushyira ahagaragara mu minsi iri imbere.

III. Dore icyo Kizito Mihigo azira! 

Kizito ni umwe muri ba Batutsi bake bazamutse batabikesheje kuba abana b’Agatsiko. Kizito Mihigo yamenyekanye ku bw’impano ye. Birumvikana ko Agatsiko ka Kagame katabuze kumushyigikira, bigatuma atera imbere ku buryo bwihuse. Gusa nk’abandi Batutsi barokotse,bibaye ngombwa nyine ko agera aho agonga  cya kiziriko ! Hari aho atagombaga kurenga.

Kizito arazira “ibyaha” bibiri gusa ibindi ni amashyengo matindi ya FPR.

(1)Kizito arazira ko yashoboye kwigeza aheza ku mbaraga ze gusa ( Il est victime de sa réussite). Iyo umuntu amaze kuba icyamamare ahinduka Uvugarikijyana(Leader). Kubera ko Kizito Mihigo yagize abantu benshi bamukunda kandi bamwumva, byatumye FPR imufata nka DANGER. Icyo gihe yatangiye kumuhozaho ijisho,ikagenzura ibyo avuga n’ibyo akora. Yamwemereye kubaho igihe cyose  ubwamamare bwe bwatezaga imbere inyungu z’Agatsiko. Kuva ku munsi byagaragaye ko ashaka guca ku ruhande gato, yari  agatoye. Nicyo cyaha cya kabiri cya Kizito.

(2)Kizito Mihigo arazira icyaha gikomeye cyane mu maso ya FPR cyitwa « Gushyira mu gaciro ».

Kizito Mihigo ni umwana wahawe uburere bwa gikristu, mu muryango we no mu Seminari, kandi kuva akiri muto akaba yaratojwe kubana n’abantu bose. N’ubwo jenoside yamugize imfubyi, Kizito ntayobewe inkuru y’ibihumbi byinshi by’Abahutu batikiriye hariya avuka i Kibeho bikozwe n’Inkotanyi Jenerali Ibingira n’abicanyi be, ku itegeko rya Paul Kagame.

Kugira ngo Kizito akomeze afunge amaso, yemere kandi yigishe ko Abahutu bo atari abantu byagomba kugira aho bizarangirira . Kugira ngo Kizito akomeze amiragure bunguri ibinyoma nka « Ndumunyarwanda », kandi bigaragara ko abayigisha bataraba n’abantu, ahubwo ari babandi bahora bivuga ibigwi by’ubunyamaswa bwabaranze kandi n’ubu bukibaranga…byari kuzagera aho bikamugiraho ingaruka mu mutwe n’umutima ukamuhagararana.

Ng’uko uko Kizito yageze aho afata icyemezo cyo kwigarukamo, «ashyira mu gaciro », maze yiyemeza gushyigikira gahunda ya Leta y’Ubumwe n’ubwiyunge. Yibwiraga ko abavuga ubumwe(to stay together !) baba bavuga ubw’Abenegihugu bose, atazi ko biba bivuga ubumwe bw’abagize Agatsiko-Sajya n’imiryango yabo yonyine, n’inyungu zabo gusa ! Intamenya ntibwira umugenzi.Ng’uko uko Kizito yaba Mugo, ayoberwa amakata y’Abamene, agwa mu ruzi arwita ikiziba!

Dufate iki , tureke iki ?

Kizito ntabwo yanga Paul Kagame, nta n’ubwo arwanya ubutegetsi bwe. Ntabwo Kizito yateganyaga guhungabanya umutekano w’igihugu mu bikorwa by’urugomo, kubimushinja ni ukumutobera amateka !

Twizere ko bariya bagenzi be 2  babambanywe nka bya bisambo byo ku musaraba wa Yezu,(umwe iburyo, undi ibumoso) atari abateguriwe kumushinja cyangwa kumunekera iyo mu ibohero ! Ibyabo tuzabigarukaho ubutaha.

Kizito Mihigo arazira ibyo rubanda idakeka : Arazira ko ari icyamamare, ko afite amafaranga, ko ashobora kugira « influence’’ …ariko akaba atagishaka kumvira no gukurikira  butama politiki y’urwango, akarengane, irondakoko n’iterabwoba rya FPR-Inkotanyi. Ngicyo icyaha kigiye kumucisha umutwe.Ubu rwose umwana w’umusore nk’uyu wari utangiye kuzamuka, uteye ubwuzu, wendaga gushinga urugo, FPR igiye kumucamo kabiri (casser), imutindahaze, imuhindure rubebe, imugaragaze nk’Ikigarasha(Nothing) cyangwa imwabure n’ubuzima, abamukundaga bituramire, birangire bityo, isi ikomeze izenguruke.

Nimutohoza neza, ntimuzatungurwe no gusanga biriya birego by’iterabwoba Leta ya Kagame igeretse kuri Kizito Mihigo ari byo yenda FPR ubwayo yashakaga kumushoramo kugira ngo ahindurwe igikoresho cyo kugirira nabi “abanzi bayo” bari hanze y’igihugu….Kizito yabangira bakiyemeza kumwihimura muri buriya buryo . Birabe ibyuya!

Abatutsi bose barokotse bashatse  bahera aha, bakarekera aho kwipfuka intoki mu maso nk’abana,  bakamenya neza isura nyakuri ya FPR Inkotanyi(Umutwe w’iterabwoba ukwiye kongerwa ku rutonde rw’indi iteye nkawo, ukarwanywa) ; bagasubiza amaso inyuma bakareba amateka,  bakitegereza uko FPR iyagoreka nkana yishyira aheza ; bakongera bagaterera ijisho ku byabaye mu 1994,bakiyumvisha neza n’uruhare rukomeye FPR yabigizemo ; bagasoza bareba ejo hazaza n’urwobo FPR ibaganishamo nanone, mu gihe ikomeje kubakoresha ngo basenye bidasubirwaho abavandimwe babo b’Abahutu kandi  bigaragara neza ko FPR igeze mu marembera !

Batutsi b’i Rwanda, muzakomeza kuzirikwa ku kiziriko nk’ihene kugeza ryari ? Ishema ryo kugirwa igikoresho n’umugizi wa nabi riri he ?

Umwanzuro

Abakunzi ba Kizito Mihigo, « mobilisez-vous », izi nkenya z’Inkotanyi zizaduhekura kugeza ryari ?  Harya ngo Kizito  Mihigo arashinjwa umugambi wo guhirika Leta y’Inkotanyi ? Leta irenganya inzirakarengane bigeze aha, Leta ikora itya, ni nde utatanga umuganda wo kuyihirika uretse ikigwari! Uwampa amaboko ngo nkwereke uko nyirimburana n’imizi ntazuyaje !  Trop c’est trop. Banyarwanda, Banyarwandakazi, Batutsi-Batwa-Bahutu : Revolisiyo iri mu biganza byacu.Ni wo muti.

Padiri  Thomas Nahimana

 

 

 

Protais Hakizimfura: un autre réfugié rwandais échappe aux assaillants du régime criminel de Kagame.

Ouganda: un réfugié rwandais échappe à une tentative d’enlèvement

media
Le réfugié rwandais était en plein centre ville de Kampala quand il a été victime d’une tentative d’enlèvement.Getty Images/Lonely Planet Images/Tom Cockrem

Un réfugié rwandais a échappé de justesse à une tentative d’enlèvement en Ouganda. L’information est confirmée par les forces de l’ordre locales, même si beaucoup d’éléments restent à éclaircir. Kigali est régulièrement montré du doigt dans des disparitions de réfugiés en Ouganda voisin où vivent quelques 14 000 réfugiés rwandais.

Protais Akizimfura, 66 ans, a échappé de justesse à un kidnapping perpétré par deux assaillants non identifiés. Les faits se sont déroulés mercredi 9 avril, alors que ce réfugié allait accueillir son épouse débarquée du Rwanda voisin à l’arrêt de bus dans Old Kampala en plein centre ville. L’altercation a fini par attirer l’attention de la police, faisant fuir les agresseurs. S’agit-il d’une tentative d’enlèvement orchestrée par Kigali comme l’a déclaré aussitôt l’homme ? Il est encore trop tôt pour le dire.

Selon le commissaire ougandais aux réfugiés, joint par RFI, celui qui a échappé à l’enlèvement a purgé une peine de six ans de prison au Rwanda, et s’est rendu en Ouganda après sa libération où il avait donc un statut de réfugié. Pourquoi a-t-il fui son pays ? Pas d’information sur ce point précis, le réfugié restant injoignable. Quant aux assaillants, ils sont toujours en fuite, nous explique la même source. Le Commissariat aux réfugiés a toutefois fait par de ses préoccupations et déclaré que les arrestations extrajudiciaires étaient inacceptables, un rappel à l’ordre à peine voilé à l’attention de Kigali.

Le cas Mutabazi, un ancien de la garde présidentielle réfugié à Kampala et extradé vers Kigali dans des conditions douteuses, est encore dans les mémoires, tandis que le Rwanda est régulièrement montré du doigt dans des disparitions de réfugiés en Ouganda. En février dernier, c’était un autre d’entre eux, Andrew Muhanguzi, qui disparaissait, tandis que sa famille accusait Kigali de l’avoir extrader illégalement.

Gutabariza Abanyarwanda: Ibaruwa umusore yandikiye Paul Kagame ku bijyanye na gahunda ya “Ndi umunyarwanda”

Image

“N’ubwo tubyina iyo gahunda, njye numva umutima unkomanga…sinabyihererana”

Nyakubahwa Umukuru w’Igihugu cy’ U RWANDA,

Impamvu: Gutabariza abanyarwanda.

Nyakubahwa,

Mbanje kubasuhuza mugire amahoro atagabanyije amwe ava ku Mana isumba byose Umuremyi w’isi n’ijuru kandi we nyiri biremwa byose.

Nyakubahwa, mbandikiye iyi baruwa ifunguye nyuma yo gukurikira neza ibiganiro bitandukanye bivuga kuri gahunda nshya ya Leta yiswe NDUMUNYARWANDA ku maradiyo atandukanye hano mu gihugu sinemeranyijwe niyo gahunda nshya. Iyo gahunda ntago nanyuzwe nayo nagato kuko nabonyemo gahunda zisubiza abantu bamwe inyuma mu mitekerereze no mu myitwarire bikaba byazamura umwiryane, ipfunwe no kwishishanya mu muryango mugali Nyarwanda. Nyakubahwa Itegeko nshinga igihugu cyacu kigenderaho ribaha ububasha bwo kuba ari mwe mureberera abanyarwanda twese, mukaba kandi muhagarariye Leta y’Urwanda. Ni muri urwo rwego mbandikiye kugira ngo icyo gikorwa cyatangiwe kandi gihagarariwe na Leta muhagarariye mugihagarike kuko cyibasiye igice kimwe cy’abanyarwanda mushinzwe kuyobora no kureberera ubwisanzure ntayegayezwa bahabwa n’itegekonshinga kuko ari abanyarwanda.

Nyakubahwa bamwe mu bayobozi bari gusobanura iyi gahunda hirya no hino mu bitangazamakuru bashishikariza abahutu bose ko bakwiye gusaba imbabazi abatutsi kubera Genocide ngo yakozwe mu izina ryabo. Nkumusore ukunda  igihugu kandi ukurikirana ibijyanye na politike y’igihugu cyacu, mbona ibi bihabanye nibyo mwakomeje gushishikariza abanyarwanda mu magambo mbwirwaruhame (Discours) mutahwemye kutugezaho mu bihe byashize ubwo kenshi mwadukanguriraga kwibona nk’abanyarwanda kuruta uko twakwibona aho twavuye (Imiryango, amoko, uturere ….), urubyiruko mbona twarakuranye koko uwo muco mwiza wo kumva ko tureshya ariko ibi byo byantunguye, rero nimba koko imvugo yanyu ariyo ngiro iyi gahunda mukwiye kuyihagarika kuko izazamura umwuka mubi mubo muyobora bikaba bishobora kuzateza ibindi bibazo nk’ipfunwe, agahinda no kwicuza ibyiza bamwe batanzeho umusanzu, igikomeye kurushaho amoko yari asigaye mubantu bakuru none n’abana bagiye kubyinjizwamo kandi uko babyinjijwemo si byiza kuko byerekana ko ubwoko bumwe ari bubi ubundi ari bwiza. Muri make impamvu nenga iyi gahunda ni uko yirengagiza nkana izi ngingo 6 zikurikira:

  1. Hari abahutu beza kandi benshi cyane badakwiye kwikorezwa uwo musaraba wo gukora Genocide, nabaha ingero: Nyuma ya Genocide hari Abana bigaga I Nyange b’abahutu (bashyizwe no mu ntwali z’igihugu kuko banze kwitandukanya na bagenzi babo b’Abatutsi) imiryango yabo kuri ubu nkeka ko yari ifite ishema ko yabyariye Igihugu intwali, none ko bagiye gusigwa ubusembwa bw’icyaha batakoze, batanatumye umuntu kugikora mu izina ryabo? Hari abahutu bakijije abatutsi muri Genocide bahigwaga, hari n’abandi bahutu bapfanye n’abatutsi muri genocide kuko banze kubatanga ngo bicwe urugero ruzwi cyane n’urw’umupadiri w’I Mukarange (Kayonza), Hari abahutu b’abanyeporitike barwanyije gahunda  za Leta yacyuye igihe zacagamo abanyarwanda ibice babarwanyiriza mu gihugu bashinga amashyaka bacishamo ibitekerezo byabo birwanya iyo politike mbi ingero hano ni nyinshi sinazirondora. Mwibuke ko hari n’ababiguye mo bashyinguye ku I Rebero imiryango yabo n’amashyaka yabo nkeka  bari bafite ishema ry’ibyo barwaniye none imiryango yabo nayo isabe imbabazi?, urugero rwanyuma natanga ni urw’abahutu bafashe iyambere nabo bakajya ku rugamba bagafatanya n’abandi bagahagarika Genocide. Mu by’ukuli nabo ibyo byagakwiye kubatera ishema, Nyakubahwa mumbabarire hano ntarugero mbaha kuko nziko mubazi kundusha kuko mwari mu ishyaka rimwe icyo gihe. Abo ni bamwe mu bahutu bafatwa nk’ ibyitegererezo byiza k’Urubyiruko rw’U Rwanda kuko bafashe imyanzuro ikwiye mu gihe byari bikomeye. Abatabarutse Imana ibahe iruhuko ridashira kandi nemera ko barwaniye ukuli, arikose abakiriho bahumeka babarizwa mu byiciro navuze cyangwa imiryango yaba Nyakwigendera nabo bazagende basabe imbabazi kandi benshi baranabihombeyemo, bakicirwa imiryango…? Nyakubahwa icyaha ni gatozi nta bwoko bwabazwa ibyo abantu bandi bakoze ngo mu izina ryabo kuko ubwoko bwose ntibwaba bubi cyangwa bwiza.
  1. Abatutsi bose siko bahizwe muri genocide, amateka avuga neza ko abatutsi bose atariko bahizwe, abari barayobotse Muvoma ntakibazo bagize ingero zirahari kuko nk’Interahamwe uwari uzikuriye mu rwego rw’Igihugu yari umututsi. Kubw’ibyo mbona umuryango w’umututsi wakoze genocide nawo udakwiye gusabwa imbabazi kuko wagize uruhare mu mahano yagwiririye igihugu cyacu. Kandi mubyukuli  abo na bo bafite abavandimwe bandi bazize Genocide bagomba gusabwaho imbabazi, ku rundi ruhande bakagira abahitanywe na bamwe mu muryango wabo; ubwo bo bazabarwa he?
  1. Generalisation niyo yoretse imbaga mu Rwanda: Imbarutso ya Genocide yabaye  mu ijoro ryo kuya 06/04/1994 ubwo indege yaritwaye uwari Umukuru w’Igihugu Nyakubahwa Juvenal Habyarimana yahanurwaga n’igisasu, Abatutsi nabitwaga ibyitso by’inyenzi batangira kwicwa bazira ko ngo bahanuye indege y’umubyeyi, umututsi wo mucyaro hasi ku mudugudu utazi gusoma no kwandika yewe utazi no kurashisha itopito yashinjwe iryo hanurwa ry’indege kandi yahanuriwe I Kigali hakoreshejwe misire. None muri iyi gahunda Umuhutu warwanye muri FPR, Uwahishe abatutsi bakarokoka ndetse n’uwarwanije ubutegetsi bwahozeho nabo bashyizwe mu gatebo kamwe ngo bihanire ubwoko bwabo Hutu bwakoze genocide? Iki se kibaye icyaha cy’inkomoko umuhutu wese azihana? NDUMUNYARWANDA se ibaye Batisimu abahutu bose bakwiye gucamo? Mbona harimo akarengane kuko leta yacyuye igihe abataragiye muri POWER yabise abagambanyi babuzwa amahoro, bicirwa imiryango, birukanwa kukazi abandi barapfa none no kuri ubu bagiye kwambikwa ubusembwa bwa Genocide batahwemye kurwanya? Bahungire hehe handi ko bari bageze igihe cyo gusoroma ibyo babibye? Numva gushyira mu gatebo kamwe (Generalisation) ari politike ishaje kandi mbi yatumazeho abantu kuyikoresha ubu ni ikosa rikomeye kuko ubwo amateka ntacyo yaba yaratwigishije! Nta bwoko bwaba bubi bwose.
  1. Uburemere bw’icyaha cya Genocide: Genocide mu mategeko mpuzamahanga ni icyaha gikomeye cyane kandi kidasaza kubw’ibyo uruhare rwose wayigiramo ntuba ukiri inyangamugayo amategeko agukuraho ubudahangarwa bwose. Numva mu rwego rwo guha icyubahiro gikwiye abaguye muri Genocide ari ukubaha ubutabera nyabwo mugahana ababigizemo uruhare bose kandi mwibuka ko imbabazi zitavanaho ibihano, nkaba numva uruhare rwose umuntu yakwiyemerera yakoze harebwa mu mategeko agahanwa. Ibiri gukorwa byashyirwa mu rwego rwo gufatanya icyaha n’abakoze amarorerwa, mbibutse ko hari abafunzwe kuko batatabaye abari mu kaga ubwo abandi nabo mbona abari kuzisaba aribyo nabo bakoze.
  1. Ninde uhagarariye Ubwoko ubwo aribwo bwose?: Nyakubahwa ubwo mperuka mu ngando (2011) nigishijwe ko amoko mu Rwanda atakibaho, ariko ikigaragara nanjye nemera mu kanwa byavuyemo, Munyandiko birahishwa, mu ndangamuntu ni amateka ariko mu mitima ntibyigeze bivamo. None Nyakubahwa muzemera ko hagira uhagararira ubwoko hutu, twa cyangwa Tutsi Kugirango asabwe cyangwa asabe imbabazi? Numva bitaba ari byo kuko uwo muryango cyangwa iyo groupe yaba ishingiye ku bwoko kandi Itegeko Nshinga ribuza umutwe uwo ariwo wose wavuka ushingiye ku bwoko,…. Byatandukanya abanyarwanda. Ubwo rero mbona iyi gahunda itararebye abazasaba n’abazasabwa imbabazi. Nkuko nabivuze igiye kugarura amoko mu bana batari bayazi kandi aze mu buryo bubi bwerekana ko ubwoko bumwe ari bubi ubundi bukaba bwiza.
  1. Imbabazi zigira umumaro nI izivuye ku mutima sizivuye mu gihiriri: Nyakubahwa, ubundi muri rusange imbabazi zisabwa umuntu wakorewe icyaha zigasabwa n’uwagikoze kuko amaze kumenya kandi yemera neza ko ibyo yakoze ari amakosa cyangwa ari icyaha akaba kandi yiteguye kutazongera gusubira mu ikosa ibyo abikora nta gahato ahubwo ari umutima nama we ubimwemeza. Uzitanga ntategetswe kuzitanga kungufu ahubwo areba koko uzisabye niba azikwiye kandi atazongera kumuhemukira yarangiza akazimuha kandi nyuma ntabimucyururire nawe ntagahato ashyirwaho mukuzitanga. None umuntu uzasabira undi imbabazi dore ko atanamutumye ni iki cyemeza ko uwo wabikoze atazongera agakora nkabyo dore ko atariwe uzisabiye? Uzitanze se n’iyihe garanti yagira imwemeza ko bitazongera? Dore ko dukwiye kwibuka ko uwakoze icyaha siwe uri gusaba imbabazi…  Nyakubahwa ndabona atariko bizagenda ahubwo birasa n’agahato, kuko umwanya munini utwarwa nuwo kubyigishwa (Gusaba imbabazi) ubundi bamwe bakemera kubera umwiherero tutamenya ibyawubereyemo. Nkabona rero nta mumaro izo mbabazi zagira igihe zitari gutangwa kubushake, uwakoze ikosa yishakire uwo yahemukiye amusabe imbabazi atabibwirijwe. Anaduhe garantie ko atazongera kudusiga icyo cyasha nk’abanyarwanda.

 

Nyakubahwa nsoza iyi baruwa natanga umusanzu wanjye mbagira inama zikurikira:

  1. Nyakubahwa Itegekonshinga ribaha uburenganzira bwo guhagararira abanyarwanda twese, amarorerwa yagwiririye u Rwanda ni ibyago bikomeye kandi icyasha cyagiye k’umunyarwanda wese, rero mbona ko gahunda ya NDUMUNYARWANDA ikwiye kuza twese abanyarwanda hadaciwemo ibice tugakubitwa icyuhagiriro ndetse tukemera ko habaye Genocide yaduhesheje isura mbi mu ruhando mpuzamahanga iryo pfunnwe rikaba iryacu twese aho kuba irya bariya cyangwa bano dore ko buri gice nyarwanda ukijoye utakiburaho inenge, ubundi Nyakubahwa mububasha muhabwa n’itegeko bwo guhagararira u Rwanda n’abanyarwanda mukaduhagararira abakorewe n’abakoze Genocide izo mbabazi mukazisaba mu izina ry’abanyarwanda muhagarariye batavanguye kuko nyine TURABANYARWANDA ntituri ABAHUTU, ABATUTSI cg ABATWA ubundi mukizeza amahanga ko nta Genocide izongera kubaho dore ko itanashoboka hatabayeho inkunga ya Leta.

2. Nyakubahwa ikindi mbona ko cyafasha, numva iki aricyo gihe hajyaho campain ku Murenge cyangwa ku Kagali yo kurata ubutwari bw’ababashije guhisha abandi bahigwaga muri uwo murenge cyangwa Akagali abahizwe bagatanga ubuhamya uko bahishwe ababahishe nabo bakavuga uko biyemeje gukora ibitari byoroshye, bakambikwa imidari yakwitwa izina kurwego rubishinzwe maze abana mu midugudu bagakura babona umuntu wakoze ibyo abandi batinye gukora, akabagira inama zo kwanga ikibi cyose kabone niyo baba ari ababyeyi be bagikora. Mbona byaba urugero rwiza aho kubereka ko hari ubwoko bwavukanye icyaha bukamara abantu. Ubundi kurwego rw’igihugu hakambikwa Imidende abanyapolitike bikuye umugati mu kanwa cyera bagatinyuka bakavuga ibitaragendaga muri icyo gihe bigatuma bangwa na benewabo, bagakurwa ku kazi, bagafungwa, bakitwa ibyitso… ndetse n’amashyaka yose yarwanije ibitekerezo bya cyera byavanguraga abantu nayo ntabure kuri uwo Mudende tukayamenya, tukayaratira abandi. Bityo Abasore n’inkumi bashaka kuba abanyaporitiki bakabona abo bagisha inama zo kwanga ikibi kabone niyo cyaba gikorwa n’abo basangiye ishyaka. Bityo abasore n’inkumi tugakurana imihigo nk’iyizo ntashyikirwa zakoze ibitoroshye. Abo bakazaba abantu ndeberwaho bityo iyi gahunda ya NDUMUNYARWANDA isige umurage ku bana bato wo guharanira kwanga ikibi niyo byaba bigukura amata kumunwa cyangwa niyo byaba bikorwa na mwene wanyu ukabyanga wivuye inyuma. Bitabaye ibyo nkukombona iyi gahunda izasiga NDUMUHUTU, NDUMUTUTSI, NDUMUTWA aho gusiga NDUMUNYARWANDA NYAWE.

Amashyaka yarwanije ingoma mbi, abanyapolitike barwanije ibitekerezo bibi bya cyera byavanguraga abanyarwanda, abantu batabaye abandi bakabahisha cg bakajya muri opposition kurwanya ikibi ….. cyo nimuze abo bantu mvuze tubarinde kwicuza ibyiza bakoze ahubwo baterwe ishema n’uko batabaye abari bababaye bakabaha ubuzima.

 

Muhorane amahoro n’U Rwanda ruzira amacakubiri.

Umusore utuye mu ntara y’amajyepfo

Rwanda.

Niba ushaka kugira icyo usubiza uyu musore , wanyura ku buyobozi bwa Blog cyangwa ukatwandikira kuri addresse ikurikira: busenock@yahoo.fr

Was Clinton’s “No Genocide” Dictate On Rwanda Meant To Ensure Kagame’s Military Victory In 1994?

By Milton Allimadi

Who killed Juvenal Habyarimana?
[Black Star News Commentary]

It’s generally accepted that Bill Clinton opposed a vigorous international community- and American armed intervention when the massacres erupted in Rwanda in 1994 because he feared this country could get bogged down in a messy operation with unpredictable outcome.

There has never been an internationally supervised research to estimate the numbers of civilians murdered in Rwanda however the figure of “nearly 800,000″ has been widely quoted and accepted for years.

It’s also generally accepted that Clinton wouldn’t allow his administration officials to use the term “genocide” to describe the mass killings in Rwanda because the word carries legal connotations that would have obligated intervention.

But how credible is this explanation as to why Clinton opposed use of the word and outside intervention?

If that was indeed the true motive for barring the use of the term and opposing intervention how did Clinton hope for the killings to come to an end? He was president of the United States, the world’s only remaining superpower.

Is it conceivable that Clinton was willing to let the U.S. stand aside and risk the possibility of Hutus, the 85% majority population in Rwanda, annihilating all Tutsis?

This is a difficult proposition to accept or believe.

The killings had been triggered when on April 6, 1994 the plane carrying Rwanda’s Hutu president Juvenal Habyarimana and Burundi’s Cyprian Ntaryamira was downed by two missiles as it approached Kigali airport.
Is it more likely that Clinton in fact knew that the massacres would come to an end — with victory by the RPF, under its leader Paul Kagame?

So, in fact, by refraining from calling the massacres a “genocide” and triggering an international armed intervention did Clinton’s decision at the time actually buy time for Kagame and allow his RPF to seize power?

Former Rwandan President Juvenal Habyarimana assassinated by current president Paul Kagame

Habyarimana was returning from Tanzania, where regional leaders were pressing the warring parties to carry out the Arusha Peace Accord to halt fighting between his army and the opposing force, which included units of Uganda’s army and the Rwanda Patriotic Front (RPF).

The Arusha deal was detrimental to the RPF’s goal and U.S. interests which included displacing France’s influence in the region.

Arusha called for a Transitional government, power-sharing between Habyarimana’s party, Kagame’s RPF, and other parties. It also called for elections and given that Hutus comprised 85% of the population, Kagame wouldn’t have become president.

Kagame stood to gain the most from the assassination of President Habyarimana and to lose the most from negotiated peace. The use of the term “genocide” by the Clinton administration and robust outside intervention most likely would have saved hundreds of thousands of lives.

It also would have closed Kagame’s path to presidential powers in Rwanda.
So was it mere coincidence that Clinton’s withholding the use of the term “genocide” benefitted Kagame?

Consider some points that indicate U.S. preference of an RPF/Kagame victory at the time.

1) At the time of the October 1, 1990 invasion of Rwanda from Uganda, Paul Kagame was being trained at the U.S. Military Academy at Fort Leavenworth, Kansas. He had been sent here by Uganda’s ruler Gen. Yoweri Museveni.

He came on a Ugandan passport because at the time he was chief of Uganda’s Military Intelligence. He and many Tutsis of his generation had grown up in Uganda; his family had fled the massacres of 1959 when the monarchy under King Kigeri V in Rwanda was overthrown by the Hutu majority.

When the first commander of the 1990 invading force from Uganda, Gen. Fred Rwigyema, who had been Uganda’s deputy defense minister, was killed under questionable circumstances, Museveni recalled Kagame and installed him commander of the invading army which initially included 4,000 regular Ugandan army soldiers. Later the force became the Rwanda Patriotic Front.

2) The U.S. took no action to censure Uganda or to denounce the invasion, which was a war of aggression which has consequences under international law. Moreover the U.S. allowed Uganda to keep sending more officers for U.S. training under the International Military Education Training (IMET) program that had brought Kagame to Fort Leavenworth.

In 1995 when I was a reporter at The City Sun newspaper, I asked then Vice President Al Gore about this and he told me Uganda “deceived” the U.S. It was a disingenuous response since in subsequent years after I asked the question the number of officers sent for IMET training by Uganda actually increased.

3) France, a supporter of the Habyarimana government, when Francois Mitterand was president, tried to bring action against Uganda for launching a war of aggression against Rwanda on October 1, 1990, through the United Nations Security Council. The U.S. opposed this move.

So a battlefield stalemate maintained from 1991 to 1994, with the RPF controlling much of the areas of Rwanda towards Uganda — the supply route for recruiting fighters and for obtaining arms. During this period, while abuses by Habyarimana’s army was widely quoted in media those of the RPF, including massacres documented by Human Rights Watch, were rarely mentioned.

The stalemate ended after the assassination of Habyarimana.
According to documents from French archives “Mitterrand and his advisers” believed “that the Rwandan Patriotic Front wanted to use its superior military position to restore a Tutsi-dominated regime in Rwanda. French military advisers reported that the rebel movement had acquired surface-to-air missiles from Uganda. When President Habyarimana’s plane was shot down by a SAM missile on April 6, 1994, triggering the genocide, French officials immediately suspected the RPF.”

In recent years, Theogene Rudasingwa, who had been Kagame’s chief of staff and then Rwanda’s ambassador to the United States has said Kagame in fact was the one who ordered the assassination of Habyarimana. A French government minister had claimed that the U.S. gave the missiles to Uganda, from stockpiles seized in Iraq; Uganda then provided them to the RPF — the U.S. denied the allegation.

According to Rudasingwa, the purpose was strategic. Knowing the ethnic volatility in Rwanda, Kagame was aware the Hutu civilian majority would unleash vengeful massacres after Habyarimana’s death. The power vacuum and the bloody mayhem would create the excuse for Kagame seizing power.

Kagame would then be hailed as Rwanda’s “savior.” Kagame would no longer have to fulfill the requirements of Arusha including the elections the RPF could not have won.

In subsequent years the United Nations and Human Rights Watch repory that Kagame has exported the war into the Democratic Republic of Congo (DRC).

Was Clinton, given U.S. intelligence capabilities, unaware of the alleged Machiavellian scheme by Kagame in 1990?

– See more at: http://www.blackstarnews.com/global-politics/africa/was-clintons-no-genocide-dictate-on-rwanda-meant-to-ensure-kagames-military#sthash.qdQsOlMj.rNTRfch1.dpuf

Source: Black Star News

What the author of this article forgets to mention is that the Arusha Peace Accord which was signed on August 3rd, 1993 recommended the presence of 5,000 UN peacekeepers to supervise its implementation. Though it was initially difficult to assemble such force, by mi-December of that year there were already in Rwanda near 2,500 for that contingent. However, surprisingly, even that number was going to be reduced significantly to the point that when the plane of President Juvenal Habyarimana was shot down on April 6th, 1994, there were only 297 UN peacekeepers left. Prior to that, the CIA Kigali desk had sent to Washington an analysis of the political situation prevailing in Rwanda around January 1994. One of the main points the report highlighted was the fact that the assassination of Habyarimana could cause between 300,000 and 500,000 casualties. And this prediction was apparently based on what had happened in neighboring Burundi when president Melchior Ndadaye had been assassinated in October 1993. In summary, when Washington resisted declaring the massacres of Rwanda genocide and probably ensured that there were not enough external forces to intervene, they knew what they were doing. This made the former UN secretary Boutros Boutros Ghali to say that the Rwandan genocide was a 100% US responsibility.

Was Clinton’s “No Genocide” Dictate On Rwanda Meant To Ensure Kagame’s Military Victory In 1994?

Kenyatta, Kagame under fire at media conference

Image

Cape Town. President Uhuru Kenyatta of Kenya has been criticised for signing into law legislation giving the state the power to decide what journalists report.

Similar attention was given to President Paul Kagame of Rwanda for limiting media freedom and called on him to allow independent journalists to work freely.

The criticism came during the official opening of the International Press Institute 43rd world congress in Cape Town, South Africa, yesterday.

In her formal report to the congress on the state of press freedom worldwide, IPI executive director Alison Bethel McKenzie told delegates of increasing attacks on journalists.

“Kenya is another concern. President Kenyatta has signed legislation … the Information and Communication Act … that we believe would lead to state control of news and information during emergencies, plus give the government the power to perform functions currently executed by the country’s Media Council.”

She said IPI had protested the new measures by the Kenya government and acknowledged that local journalists had moved to the courts to fight for their freedom.

“Kenyan journalists are not about to have their rights trampled on. They’ve filed legal challenges against the Information and Communication Act on the grounds that it is unconstitutional,” Ms McKenzie said.

On Rwanda, the IPI boss said as the world marks the 20th anniversary of the genocide, even though some local media played a “terrible role in fanning ethnic hatred in 1994”, reasonable space must be curved for free expression.

“While there is no defence for such hate speech, we are concerned that the Rwandan authorities use that experience to maintain tight control over today’s news media and call on the government to allow independent media to flourish.” Globally, Turkey was identified as one of the worst countries for press freedom and the world’s leading jailer of journalists with 44 currently behind bars.

“Media owners’ economic dependence on government connections continues to stifle reporting in Turkey, as did the reported attacks by police on dozens of journalists as they covered protests that erupted last year following the brutal treatment of demonstrators opposing the demolition of Gezi Park in Istanbul,” she said.

IPI tracked 119 journalists killed in the line of duty in 2013, a slight decline from the 133 who died in 2012. So far in 2014, more than 20 have either been killed while on the job or died while on duty.