Tag Archives: Paul Kagame

Rwanda : meurtres, répression… le système Kagamé

Paul-Kagame-

Les Rwandais sont appelés aux urnes pour élire leur président… ou plutôt réélire Paul Kagamé, en place depuis 2000.

Les bureaux de vote ouvrent, vendredi 4 août, à Kigali au Rwanda et dans tout le pays. Ils vont attendre patiemment que les électeurs s’y pressent pour réélire le président sortant Paul Kagamé, pour un troisième mandat, qu’il a annoncé comme son dernier en mai. Le suspense n’est, en effet, pas de mise. Seuls deux opposants politiques ont été reconnus candidats officiels : Frank Habineza pour le Parti démocratique vert (PVD) et Philippe Mpayimana, candidat indépendant.

Pour les autres, la Commission électorale nationale les a écartés ou alors ils ont été victimes de campagnes de diffamation et de menaces. Mais finalement peu importe les opposants et leur nombre pour Paul Kagamé, qui répète à l’envi que l’élection est jouée depuis le référendum du 15 décembre 2015. Celui-ci l’a autorisé à se représenter jusqu’en 2034, avec 98,3% des voix. Un score impressionnant dans un pays connu pour sa répression politique.

Campagnes d’intimidation et menaces

Seuls deux opposants politiques ont donc réussi à braver les obstacles et à se faire reconnaître comme candidats officiels pour cette élection présidentielle. D’autres candidats en ont été empêchés. Le 3 mai dernier, Diane Rwigara par exemple a annoncé qu’elle se présenterait en tant que candidate indépendante. Dans les mois précédents, elle avait dénoncé publiquement la pauvreté, l’injustice, l’insécurité et l’absence de liberté d’expression au Rwanda. Une attaque directe envers le pouvoir. Quelques jours seulement après l’annonce de sa candidature, cette fille d’un financier du Front patriotique rwandais (FPR), parti de Paul Kagamé, mort dans des circonstances troubles, a fait l’objet d’une campagne de diffamation. Des photos où elle apparaissait dénudée ont circulé sur les réseaux sociaux. Elle et Philippe Mpayimana se sont également plaints que leurs représentants avaient été victimes de harcèlement et de manœuvres d’intimidation pendant qu’ils recueillaient les signatures nécessaires à la validation des candidatures.

Pour contrer cette répression, certains opposants vivent à l’étranger, comme l’abbé Thomas Nahimana. Ce candidat déclaré s’est pourtant vu plusieurs fois empêché de revenir d’exil. Même à l’étranger, il est donc difficile d’échapper à Kagamé. L’ancien chef des services de renseignements, Patrick KAREGEYA, a ainsi été retrouvé étranglé dans une chambre d’hôtel d’Afrique du Sud en 2014.

Deux décennies de répression politique

Deux décennies d’attaques contre les opposants politiques, les médias indépendants et les défenseurs des droits humains ont créé un climat de peur au Rwanda. C’est ce que dénonce Amnesty International, dans un rapport publié vendredi 7 juillet. L’ONG a donc décidé d’alerter sur le manque évident d’opposition politique et sur les dérives répressives du pouvoir.

Parmi les cas cités par le rapport, on trouve l’assassinat en mai de Jean Damascene Habarugira, un membre du parti non reconnu des Forces démocratiques unifiées (FDU), présidé par l’opposante Victoire Ingabire. Cette dernière a été condamnée en 2010 à quinze ans de détention pour “minimisation du génocide”.

“Depuis que le FPR est arrivé au pouvoir, il y a vingt-trois ans, il est difficile pour les Rwandais de participer à la vie publique et de critiquer ouvertement les politiques gouvernementales ; certains le paient même de leur vie”, a déclaré Muthoni Wanyeki, directrice du programme Afrique de l’Est, Corne de l’Afrique et Grands Lacs à Amnesty International.

Dans son rapport, Amnesty international exhorte donc l’Etat rwandais à entreprendre des réformes ambitieuses qui élargiront l’espace politique avant l’élection de 2024. Ce qui permettrait un débat véritable et l’expression d’opinions politiques diverses. Un travail de fond sur la liberté d’expression doit notamment être entrepris.

Répression médiatique

La liberté d’expression, c’est justement ce dont manquent les médias, fortement réprimés. Depuis des années, des journalistes sont emprisonnés, harcelés, parfois tués, et beaucoup ont été contraints à l’exil. En 2010, les journaux indépendants “Umuvugizi” et “Umuseso” ont été suspendus de parution pour avoir critiqué le régime, en pleine campagne électorale de réélection. Jean-Léonard Rugambage, alors rédacteur en chef adjoint del “Umuvugizi”, a été tué par balle à Kigali en 2010, alors qu’il enquêtait sur une tentative d’assassinat contre le général Kayumba Nyamwasa, passé dans l’opposition. En 2015, c’est le service rwandais de la BBC qui a été bloqué, l’un des seuls médias à délivrer une information indépendante. En 2016, au moins trois journalistes ont été arrêtés après avoir enquêté sur des sujets sensibles, comme la corruption et les morts suspectes.

Dans son rapport, Amnesty International invite le gouvernement à créer un mécanisme juridique pour enquêter sur les violations des droits de l’homme. Un défi, tant que Paul Kagamé reste au pouvoir.

Un bilan contrasté

Malgré l’utilisation d’un régime répressif toujours plus violent pour se maintenir en place, Paul Kagamé possède un bilan jugé positif sur le plan économique : croissance de 7 %, population couverte à 91 % par l’assurance-maladie, politiques efficaces de lutte contre la corruption. Ce qui corroborerait pour certains la popularité “indéniable” du président. Paul Kagamé, à la tête du Front patriotique rwandais, a contribué à mettre fin au génocide qui a fait plus de 800.000 morts 1994. “The Boss” comme on l’appelle à Kigali, a toujours été élu avec plus de 90 % des voix, dans ce pays de 11,5 millions d’habitants.

Mais la répression en vigueur va une fois encore empêcher de connaître la vraie valeur de ce vote : vote d’adhésion, de peur ou de dépit ?

Justine Benoit

Source: L’OBS

Impamvu nyamukuru ituma Kagame agiye gutera u Burundi!

paul-kagame-w-troo-umuryango-rwKagame ari gutegura intambara yo gutera i Burundi

Ibimenyetso ni byinshi byerekana ko Kagame agiye gutera Uburundi. Hano i Kigali, inkuru ntigishidikanywaho. Ibyo bigaragarira mu myiteguro inyuranye :

(1). Abasirikari n`insoresore basaga ibihumbi bibiri na magana atanu, bari gutorezwa hano mu Rwanda ;

(2). Muri uyu mugi hamaze gukwira utubari tw`ubwoko bumwe, twiganjemo Abatutsi bavuye i Burundi. Abo bakorera inama zabo muri bene utwo tubari, akenshi bayobowe na bamwe mu ngabo z`u Rwanda ;

(3). Abatutsi b`Abarundi bari hanze, bari gukusanya imisanzu yo kugura intwaro zizakora muri urwo rugamba ;

(4). Intwaro ziri kuva mu Rwanda zigaca muri Repubulika iharanira demokarasi ya Congo, aho Kagame amaze gushinga undi mutwe yise « Alliance de résistants pour la Défense du Congo » (ARDC). Ariko ngo mu by`ukuri, uyu mutwe mushya uri kuvuka muri Congo, utangijwe na Kabarebe, mu murongo wo kurangaza Abanyarwanda n`Abarundi ngo bumve ko muri Congo hari intambara, maze birare. Indi mpamvu y`uyu mutwe wa Kabarebe, ni ugushyigikira mubyara we Hippolite Kanambe (wiyise Joseph Kabila), kuko Abanyecongo batigeze bamwemera. Kabarebe aragira ngo, nihavuka akaduruvayo muri Congo, Kanambe azaburizemo amatora, bityo abe umwami wa Congo

(5). Akaduruvayo n`akavuyo kari i Burundi, yemwe ndetse n`ubwicanyi buri kuba mu Burundi, bihora bifatwamo Abanyarwanda. Twese turibuka uburyo uwitwa majoro Desiré Nyaruhirira aherutse kwirukanwa i Burundi, ubwo bamusanganaga ububiko bw`intwaro iwe mu rugo. Urutonde ni rurerure, ngarukiye aho na mwe mwongereho ibindi. Kuba rero intambara iri hafi, ntibigishidikanywaho. Ikitazwi ni ukumenya niba urwo rugamba Kagame na FPR ye  bazarutsinda.

Ibikekwa cyangwa se byemezwa n`abarebera ibintu inyuma

Bamwe bavuga ko u Burundi bugomba guterwa na Kagame  hamwe na FPR ye, ngo kuko perezida w`u Burundi Nkurunziza, yihambiriye ku butegetsi. Ni nde se washinze Kagame kujya gukemura ibibazo mu bindi bihugu ? Kuri ibi kandi, ngira ngo Kagame nta somo agomba guha u Burundi. Ikibabaje gusa, ni uko ayo mahanga atuma Kagame, (Ababiligi bakorana n`Abanyamerika bakomoka mu Bubiligi) yakamejeje kuri Nkurunziza, ariko Kagame ugeze n`ubwo ahindura itegeko nshinga kugira ngo abe umwami w`u Rwanda, nta cyo bamuvugaho.

Abandi bashakira impamvu mu cyiswe Empire-Hima (Ingoma y`Abahima). Ni ukuvuga ko Abatutsi na babyara babo b`abahima, bashaka kwigarurira akarere kose, guhera muri Etiyopiya, kugeza mu gihugu ngo kizavuka mu Burasira zuba bwa Congo (RDC). Abemeza ibyo, bafatira ku nyandiko zakwirakwijwe ubwo FPR yateraga u Rwanda. Izo nyandiko zavugaga ko benshi mu Batutsi bibumbiye mu cyitwa T.I.P (Tutsi-international-Power). Ibyo bibaye biri no mu mitwe ya bamwe, byaba byubakiye ku bugoryi, kuko mbona n`Abatutsi bari hano mu Rwanda bariho baryana.

Hari n`abavuga ngo Kagame agiye gutera u Burundi, kubera ko perezida Nkurunziza, yanze guha amasoko y`amabuye y`agaciro Canada, Isiraheli na Amerika. Ibyo bihugu bikaba bishaka gukoresha Kagame nk`uko bisanzwe bibigenza, kugira ngo bigere ku nyungu zabyo. Ibi byo ni ukwikinira, kuko iyo ibyo bihugu bishima umurimo wa Kagame, biba byaramurekeye muri Congo.

Ab`intagondwa bo, bemeza ko perezida Nkurunziza ari gutegura jenoside yo kumaraho Abatutsi. Barabisakuza cyane, ndetse bagashyiramo n`amarira, kugira ngo birusheho kumvikana. Nyamara mu bugoryi bwabo buvanze n`ubutindi, bibwira ko abantu batabona ko mu Burundi, kugeza n`uyu munsi, mu nzego zose z`ubutegetsi, Abahutu n`Abatutsi bagaragaramo, hubahirijwe amasezerano ya Arusha. Aha rero niho hari ikibazo nyamukuru, kiri gutuma Kagame ashaka gutera u Burundi.

Dore impamvu y`ukuri

Kagame n`Abatutsi b`intagondwa, bashavuzwa n`intambwe u Burundi bwari bugezeho, mu rwego rw`ubumwe n`ubwiyunge. FPR ikimara gufata ubutegetsi, yakoze ibishoboka byose, yumvisha Abanyarwanda ngo ko ari nta moko aba mu Rwanda. Ibyo byibutsa ko no mu Burundi mu gihe cy`ubutegetsi bw`agatsiko k`Abatutsi bo mu Bururi, bemezaga ko ari nta moko aba mu Burundi. Ibyo icyo kinyoma cyabyaye mu Burundi, twese twarakibonye : kwikubira ubutegetsi, umutungo, igisirikari, n`ubumenyi by`Abatutsi, kugeza ubwo Abahutu basa nk`abiyahura bakishora kuri icyo “gisoda c`ubwoko bumwe”, bakagitsinsura. Ibyo byagaragaye cyane, ubwo Bikomagu na Kagame bari bamaze kwica perezida Ndadaye,wari witorewe n`abaturage. Mu Rwanda naho, aho bigeze nta we utahabona : Ivangura muri byose, rimaze gusumba rimwe ryaranze Afurika y`Epfo. Ibyo biri kuba, mu gihe bamwe mu Batutsi batotezwa n`iyi ngoma mpotozi ya FPR, bagenda bakuramo akabo karenge. Abahutu bo, kubera ko ari nta n`umutungo bakigira, bahindutse “ifu iseye”.

Mu gihe rero Kagame w`umututsi yananiwe kunga n`Abatutsi ubwabo, ashavuzwa no kubona intambwe perezida Nkurunziza w`Umuhutu yari amaze guteza Abarundi. Abarundi bari bamaze imyaka icumi isaga, bubaka ubumwe bwabo, kuko batinyutse ikibazo cy`amoko bakakivuga beruye. Naho Kagame we, nyuma y`imyaka 25, aracyari kubakira politiki ku ijambo ngo “nahagaritse jenoside” ! Ubu, aho Abarundi bari bageze, buri wese yumvaga yisanga mu gihugu cye. Ku muntu rero nka Kagame n`agaco ke bamunzwe n`irondakoko, ntibashobora kwihanganira iyo “succès” ya Nkurunziza w`Umuhutu. Nibutse ko Kagame n`agatsiko cye k`abahezanguni, bumvisha amahanga yose ko, Abahutu ari nta cyo bashoboye na kimwe, uretse “gukorera Abatutsi jenoside”.

Abarundi barasabwa kuba maso, bakirinda ikintu cyose cyatuma Kagame abona urwitwazo yuririraho, kugira ngo atere igihugu cyabo ku mugaragaro. Wenda azagumya gucengera i Burundi, ariko ayo mayeri Abarundi barayazi, kandi imitego myinshi bagenda bayitegura. Ikibabaza Kagame, ni aho Abarundi bageze mu bumwe n`ubwiyunge, ku buryo na bamwe mu bacuti be b`abazungu, bamubwiraga ngo arebere ku Burundi, yemerere Abanyarwanda baganire ku kibazo cy`irondakoko. Abanyarwanda twese tuzi ko Kagame ari umunyeshyari rikabije, ku buryo atihanganira ko hagira undi muntu uvugwaho icyiza. Banyarwanda muve hasi twirukane sekibi, namwe Barundi mube maso.

Byiringiro Aminadabu, Bukavu, RDC.      

Mu gusiribanga ITEGEKONSHINGA, Paul Kagame yiyemeje gutangiza ibihe by’Amage n’Intambara mu gihugu!

Itegekonshinga rishyirirwaho kurengera no kubungabunga inyungu z’igihugu. Kandi inyungu z’igihugu zisumba izindi ni Umutekano n’Amahoro. Ikibazo cy’ingenzi buri wese akwiye kwibaza kandi akakibonera n’igisubizo ni iki : Ese ubundi ishingiro ry’umutekano n’amahoro by’igihugu cyacu ni irihe ? Ni ukuzuza abasilikari bafite imbunda mu mujyi wa Kigali ? Ni ukurundanya Inkeragutabara zirirwa zijagata mu gitutage zikanyaga abanyantegenke ?

ITEGEKONSHINGA rifite umwanya wihariye mu gihugu : niryo rigaragaza ishingiro nyakuri ry’umutekano n’amahoro arambye by’igihugu mu gushyiraho ingingo z’amategeko zituma abategetsi bakuru b’igihugu basimburana ku butegetsi mu mahoro. Ibanga rikomeye ni aha riri.

Nta gihugu na kimwe ku isi gishobora kugera ku iterambere rihamye kitarashobora kwemera no gushyira mu bikorwa iri hame ryo gusimburana ku butegetsi mu mahoro. 

Iyo igihugu kijya kugusha ishyano cyadukamo umutegetsi wikunda kurusha abazima n’abapfuye, akumva ko ubutegetsi n’ubutunzi bwose bw’igihugu ari umutungo we bwite azacunga uko yishakiye ubuziraherezo ! Ng’uwo UMUGOME, nguwo UMWANZI  nyakuri w’igihugu.

Bene uwo mutegetsi niwe uhora yishuka ko ari hejuru y’amategeko bityo agakora icyaha gisumba ibindi byose muri politiki cyo guhindura “kamere” nyakuri y’Itegekonshinga, akarisiribanga uko abyishakiye, akaritesha inshingano y’ibanze yo kurengera inyungu rusange, akarihindura “IBIPAPURO” bigamije kubungabunga inyungu ze n’iz’umuryango we gusa.

Koko rero iyo bigenze gutyo abaturage baba bafashweho ingwate bidasubirwaho. Bashobora guceceka by’igihe gito , ariko amaherezo barahaguruka bakanga ubucakara n’agasuzuguro. Ng’uko uko amaherezo y’uwo mutegetsi wigize ikigirwamana akunze kuba mabi cyane. Ingero ni nyinshi.

Ngibi rero ibigiye kuba no mu Rwanda mu gihe Paul Kagame azaba amaze gushyira “ UMUKONO WE“ ku cyo ahatira abambari be kwita “ivugururwa ry’Itegekonshinga” ariko mu by’ukuri isi yose ikaba ibona ko ikirimo gukorwa ari ISIRIBANGWA ry’Itegekonshinga rya Repubulika y’u Rwanda, mu nyungu z’umuntu umwe wigize Indakoreka ! Abareba kure barimo abategetsi ba Leta Zunze Ubumwe z’Amerika batangiye kumwamagana rugikubita mu ijwi riranguruye! Kandi ntibizagarukira ku kwamagana gusa !

Ntabwo rero bikiri ibanga cyangwa impuha, kujijisha birarangiye, nibiragaragarire buri wese ko Paul Kagame ageze kure gahunda mbisha yo “guhindanya” ingingo y’101 yamubuzaga kwigira KAMARA mu kwiyamamariza manda ya gatatu. Dore uko iyo ngingo ibivuga :
“Perezida wa Repubulika atorerwa manda y’imyaka irindwi. Ashobora kongera gutorwa inshuro imwe. Nta na rimwe umuntu yemererwa gutorerwa manda zirenze ebyiri ku mwanya wa Perezida wa Repubulika “

Kagame-PaulUko abamotsi be bitwikiriye akazina k’ “Intumwa za rubanda” bariho bashushanya iyi ngingo biteye agahinda, (“Perezida wa repubulika atorerwa manda y’imyaka 7, ashobora kongera gutorerwa izindi manda”) kandi biragaragaza ko bagambiriye kugira Kagame Umwami , kandi ubundi Repubulika idakeneye abami !

Ibijya gucika bica amarenga !

Iyi ngigo y’101 bariho batobanga niyo y’ibanze yari ikwiye kubera u Rwanda Ishingiro ry’amahoro n’umutekano, Iterambere rikazabona aho rishora imizi . Niyo mpamvu Itegekonshinga ryo mu 2003 ryagerageje kuyirengera mu ngingo y’193 rikagena ko idashobora gupfa guhindurwa abaturage batabyemeye muri Referedum ikozwe mu bwisanzure ! Ubwo Paul Kagame n’Abamotsi be  nibamara kuyisimbutsa, nta garuriro, kazaba kabaye !

Si ingingo y’101 gusa bariho bakubita ishoka ! Kubera ko ubutegetsi bwa Paul Kagame nta mutima n’umutwe bukigira,  ngo burashaka no gusiba izindi ngingo zose zishimangira uburenganzira bungana bw’abenegihu : Urugero ni ingingo ya 99 bashaka kugira inkingi ikomeye y’ivangura .

Muri iyi ngingo ya 99 yateganyaga ibisabwa abiyamamariza umwanya wa Perezida wa Repubulika barashaka kongeramo ngo ko “umuntu wiyamamariza kuba umukuru w’igihugu agomba kuba amaze imyaka 5 mu gihugu ! “. Ikigambiriwe ni uki ? Nyuma yo kubaka « URUKUTA »  rw’amategeko adasobanutse, hakurikiyeho « GUFUNGA UMURYANGO » kugira ngo igice kimwe cy’Abenegihugu gihezwe hanze bidasubirwaho! Ibi birerekana ishyari, urwango n’agasuzuguro Kagame n’Agatsiko ke bafitiye Abanyarwanda  muri rusange n’abisanze bagomba kuba hanze y’u Rwanda by’igihe gito kubera guhunga ingoma y’igitugu, ku buryo bw’umwihariko. Harya mu 1994, Paul Kagame we yabaye umutegetsi amaze imyaka ingana iki mu Rwanda ? Ko ubanza yibagirwa vuba ? Nuko rero ngo  » Utibuka aho akomoka, ntamenya n’aho agana”, Paul Kagame natareba neza aratanga urw’amenyo !

Umwanzuro

Umunsi Paul Kagame yashyize umukono WE kuri ibi “BIPAPURO” abambari be barimo gupfundikanya bagambiriye kubyita Itegekonshinga… Inzego zose z’igihugu zizaba zitaye agaciro, mu Rwanda hazaba hatangiye ibihe bishya : IBIHE BY’AMAGE N’INTAMBARA !

Iyo ntambara si njye uzayiteza kandi nta n’iyo twifuriza Abanyarwanda . Ni Paul Kagame uzaba ayitangiye, mbese kurya kw’ akamasa kazaca inka , kazivukamo. Nakenyere akomeze, kandi yibuke ko mu 2017 atari mu 1994!

Ndahamagarira Abanyarwanda bose cyane cyane urubyiruko gutangira kwisuganya no kwitegura guhaguruka bakarengera Repubulika y’u Rwanda igiye kubahombokera hejuru biturutse ku kwikunda gukabije k’umuntu umwe gusa witwa Paul Kagame.

Banyarwanda murusheho kuzirikana ijambo ry’inararibonye rigira riti « Un peuple de moutons finit par engendrer un gouvernement de loups » ! Nimutiyemeza kwirwanaho , muraheze !

Guhitamo neza, ni ukwanga ubucakara n’agasuzuguro tugaharanira UBWIGENGE kabone n’iyo twagomba gutanga ibitambo.

Imana irinde u Rwanda n’Abanyarwanda.

Padiri Thomas Nahimana.
Umuyobozi w’Ishyaka ISHEMA ry’u Rwanda.

BIRACYAZA……

Kagame nahindura ingingo y’101 mu nyungu ze bwite : Tuzahamagaza Urukiko rwa rubanda rumucire urubanza !

20150402_123208_RichtoneHDR

Koko Kagame niyizirika ku butegetsi nyuma ya 2017, azaba abaye igiporoporo, bya byiza bamuririmba bizaba zeru.Urukiko rwa rubanda ruzamucira urubanza!

Icyo nkundira Bwana Paul Kagame ni uko nibura we ajya agera aho akibuka ko rubanda ariyo ifite ububasha buhebuje mu gihugu. Gusa icyo mpfa na Paul Kagame ni uko yibuka gusa abaturage ari uko afite ibibazo, akabahagurutsa agamije kubikoreza umusaraba we ubwe yakagombye guheka. Koko rero Paul Kagame  ntajya yibuza kwibutsa abaturage ko bafite ububasha  butavogerwa iyo akeneye ko babukoresha bamuvana mu kaga, we ubwe cyangwa abagizibanabi n’abicanyi be, mbese nk’iyo batawe mu kagozi n’ubucamanza mpuzamahanga!

Nanone ariko byumvikane neza ko icyo Kagame yirengagiza nkana ari uko ubwo bubasha abaturage bafite bashobora no kubukoresha bakemura ibibazo bikomeye bibabangamiye kandi bikomoka ahanini ku butegetsi bw’igitugu n’iterabwoba bwa FPR. Niyo mpamvu dukwiye kwibaza iki kibazo gikomeye  tuti : Ese iyo ntwaro y’ « ububasha bwa rubanda » Kagame akoresha yitabara, abaturage bo  babuzwa n’iki kuyitabaza mu bihe by’amage nk’ibyo FPR ishaka kudushoramo ?

I.Abayoboke ba FPR Inkotanyi bakoze “Kudeta” bakuraho Inteko Ishinga amategeko!

FPR irwaye indwara itoroshye ariko ikeneye kubonerwa umuti mu maguru mashya. Kuki Abayoboke b’Ishyaka rimwe rya FPR bahora bishuka ko aribo benegihugu bonyine ? Kuki bahora bitiranya ibyifuzo byabo n’iby’Abanyarwanda bose ? Kuki bashaka kutwumvisha ku ngufu ko inyungu bwite z’umwami wabo Paul Kagame  ari zo za rubanda nyamwinshi !

Ejobundi taliki ya 14 Nyakanga 2017 byagaragariye bose ko Inteko Ishinga amategeko y’u Rwanda itakibaho, ko yasimbujwe Abidishyi batazi ibyo barimo, basuzugura bikabije Itegekonshinga n’andi mategeko yose yakagombye kuba abagenga. Byaragaragaye ko Abayoboke b’Ishyaka FPR Inkotanyi bakoze Kudeta, bakaba barakuyeho inzego nkuru z’igihugu zirimo Inteko Ishinga amategeko , ku buryo  aribo basigaye bicara mu ntebe zahariwe Intumwa za rubanda, bakavuga ibyo bishakiye, abahoze bitwa Abadepite n’Abasenateri bakikiriza bakoma amashyi, bagasinya buhumyi, barangiza bagacinya akadiho nk’abatamutwe imbere mu ngoro yari yarahariwe imirimo y’Inteko ishinga amategeko ! Inteko nshingamategeko nta muyobozi ikigira, ntizi aho igana, isigaye ikora ibidakorwa, akazi yagakoze ikagasimbuza kwitabira ibiterane by’ishyaka rya FPR, igahuruza abafana ba FPR ikabuzuza mu Nteko, bakirengagiza ko nta tegeko narimwe ririho riteganya bene iyo mikorere. Ngicyo ikigaragaza ko amarangamutima y’Ishyaka rya FPR-Inkotanyi  ariyo asigaye yaragizwe itegeko riyobora u Rwanda!

Iyo rero bigaragaye ko nta Tegeko Nshinga rikiriho, ko nta Nteko Ishinga amategeko yiyubashye ikiriho, rubanda ikwiye kumenyeshwa ko igihugu kigeze mu kaga, ikiga uko yakoresha ububasha n’uburenganzira bwayo kugira ngo itabare u Rwanda irukure mu kangaratete rwenda kurohwamo n’INKOTANYI !

II. Kuki Abadepite n’Abasenateri bakomeje guhunga inshingano yabo bakitwikira abaturage ?

Reka tubanze twibutse ko ikinamico ryakiniwe  mu ngoro y’Inteko taliki ya 14 Nyakanga 2015 ritagomba kwitiranwa n’icyemezo ndakuka cyo guhindura ingingo y’101 y’Itegekonshinga ryo mu 2003 .

Icyo iriya « theatre » tweretswe yari igamije nta kindi kitari ugushakisha“impamvu yumvikana” yashingirwaho mu guhindura iriya ngingo y’101 , dore ko kugeza ubu impamvu rukumbi Inkotanyi zifite ngo ari uko Kagame yayoboye igihugu neza cyane, ngo akaba  ariwe wenyine washobora kuyobora u Rwanda, ndetse ngo nta wundi munyarwanda uriho washobora kuyobora igihugu !  Ninde utabona ko guhindura Itegekonshinga hashingiwe ku mpamvu nk’iyi, mu kinyejana cya 21 , ari uguha ikinyoma intebe, gukoreshwa n’ubuswa buteye isoni ndetse bufite icyo bupfana n’ubugoryi n’umwana muto cyane yagaya?

Icyakora, nk’uko bo ubwabo babyivugira, birashobka rwose ko Abayoboke b’Ishyaka rya FPR INKOTANYI bose baba ari IBIGARASHA ku buryo nta wundi muntu muzima baba bafite uruta Kagame wahagararira ishyaka ryabo mu matora yo mu 2017. Ubwo ariko bo babibona, ubwo niko biri ! Gusa turabaha gasopo , barekere aho kwishuka ko u Rwanda rutuwe n’Inkotanyi gusa ! Hari andi mashyaka, azi neza ko afite abantu bashobora kuyobora igihugu neza kurusha Paul Kagame. Niyo mpamvu nk’Ishyaka Ishema ry’u Rwanda ryatanze umukandida witeguye kwiyamamariza kuba umukuru w’igihugu mu mu matora yo mu 2017. Niba FPR nta wundi muntu ifite, ikaba icungiwe kuwo Itegeko nshinga ritacyemerera kwiyamamaza nive mu kibuga ireke gutesha Abanyarwanda igihe .

Gusa reka twongere twibutse ko guhindura iriya ngingo y’101 bifite « Procedure ndende » bigomba kuzakurikiza, bigatangizwa no kwandika umushinga, ukagomba gutorwa n’imitwe yombi y’Inteko nshingamategeko buri wose ukwawo, hanyuma iryo hindurwa rikazemerwa ariko rishoboye gutorwa n’abaturage muri Referedum. Aha ndashishikariza abaturage kuzaba intwari bagatora “ OYA”, bityo bakaba banze ko Ingingo y’101 ihindurwa, ndetse bakaba bemeje ko banze ko FPR igarura u Rwanda mu ngoma ya cyami.

Nk’uko twabyeretswe rero, ku italiki ya 14 Nyakanga, ubwo abagize imitwe yombi y’Inteko bivagamo nk’inopfu, bakagaragaza ko biteguye gufunga amaso, bagatera umugongo amahoro n’umutekano by’Abanyarwanda, bagahitamo gukorera inyungu bwite z’umuntu umwe witwa Paul Kagame.

Nanone ariko n’ubwo dushobora kubashinja icyaha cyo kuba inkomamashyi bikabije, gucira Abadepite n’Abasenateri urubanza ko bahinduye ingingo y’101 byaba ari ukwihuta cyane kuko icyemezo cyabo kigira inzira kinyuzwamo kandi iteganyijwe n’ingingo y’193 y’Itegeko nshinga.  Kuva rero bataragaragaza ubutwari bwo kunyura iyo nzira ku mugaragaro, ibyo twabonye mu nteko  taliki ya 14 Nyakanga dukwiye kubifata nko kwiganirira no kwibonekeza mu buryo bw’impfabusa.

Ese ubundi ko Abadepite n’Abasenateri aribo itegeko riha ububasha bwo gutangiza umushinga w’iri vugurura baratinyira iki kubikora bwangu? Niba bazi ko ibyo benda gukora ari byiza kandi bifitiye Abanyarwanda akamaro, kuki babanza guca inyereramucyamo bakagomba kwitwikira abaturage? Baratinya iki, barashuka nde ? Nibatinyuke bakore umushinga, bawutore, bijye ahagaragara, bityo rubanda ibakureho icyizere burundu kandi izagire n’aho ihera ibibaryoza, igihe kigeze.

III. Ese Kagame nahindura ingingo y’101 y’Itegekonshinga tuzabikoraho iki ?

Paul Kagame nahindura Itegeko nshinga kugira ngo yongere yitoreshe nk’umukuru w’igihugu ubwa gatatu kandi abibuzwa n’itegekonshinga , ibintu bizaba bisobanutse.

(1)Azaba ahinduye impfabusa Itegekonshinga yarahiriye kubaha, kubahiriza no kurinda;

(2)Azaba asuzuguye inzego nkuru zose zishinzwe kuyobora igihugu,

(3)Azaba ahisemo gushyira icyifuzo cye bwite hejuru y’inyungu rusange z’abenegihugu

(4) Azaba aguye mu cyaha gikomeye cyane cyo kugambanira igihugu no kwica bikomeye kandi nkana Itegeko nshinga kivugwa mu ngingo y’115 y’itegeko Nshinga ryo mu 2003.

BITYO RERO : Kubera ko inzego z’igihugu zose azaba yazibye, akazigarurira kugira ngo zikorere inyungu ze bwite zonyine, rubanda niyo izagomba kumukosora, kuko nyine « ubutegetsi bwose bukomoka kuri rubanda kandi akaba nta muntu ku giti cye cyangwa agatsiko bakwiha ubutegetsi »(Ingingo ya 2, Itegeko nshinga 2003)

Paul Kagame naramuka afunze umutwe, akanga gusoza manda ye neza ngo yigendere mu mahoro, ahubwo agahitamo kugundira ubutegetsi ku ngufu, dore kimwe mu byemezo Abanyarwanda ubwabo bashobora kumufatira :

Abenegihugu batari mu mugambi mubisha wo kwibira Paul Kagame ubutegetsi, tuzahamagaza abaturage tureme URUKIKO RWA RUBANDA (Tribunal Populaire), turuhe Inteko y’abacamanza, dusabe Kagame kurwitaba , rumucire urubanza.

Urubanza ruzacibwa rushingiye ku itegekonshinga ryo mu 2003 Kagame yarahiriye kubaha no kurengera no ku masezerano mpuzamahanga agenga ikiremwa muntu u Rwanda rwasinye. Ibihano bizatangwa hakurikijwe uburemere bw’ibyaha Kagame yakoreye abanyarwanda  guhera taliki ya 1/10/1990 kugeza ku munsi w’urubanza.  Kagame yakwitaba atakwitaba ntibizabuza urubanza gucibwa kandi nta cyemeza ko Umuryango mpuzamahanga utazadutiza imbaraga zo gushyira ibyemezo by’Urukiko rwa Rubanda mu bikorwa. Tegereza uzabyibonere !

Urukiko rwa Rubanda ruzakorera he ?

Ruzacumbikirwa aho ruzaba rushobora gukorera mu bwisanzure. Imanza zaciriwe Abanyarwanda Arusha zo se ntizemewe ? Izaciriwe i Bulayi hari uwazitesheje agaciro ? Urubanza rugiye gucirwa Jenerali Karenzi Karake  muri Espagne rwo se hai uzaruhagarika ? Abazaba bagize Inteko y’Urukiko rwa Rubanda bazadufasha kwiga aho rukwiye kuzakorera ?

Urukiko rwa Rubanda ruzatangira imirimo yarwo ryari ?

Icyemezo cyo guhindura ingingo y’101 kugira ngo Kagame yongere yitoreshe ku ngufu bwa gatatu nikimara gufatwa ku buryo budasubirwaho, Urukiko rwa Rubanda ruzahita ruhamagarwa rutangire imirimo yarwo. Abumva uyu mugambi ubanyuze batangire bitegure neza kuzagira uruhare mu ishyirwa mu bikorwa ryawo. Erega ni uko REVOLISIYO zitangira!

IV. Hirya y’ibigaragara

Ubu noneho iminsi ya Kagame Paul irarangiye, utabibona ni uko adashaka kureba cyangwa se akaba ari impumyi yabuvukanye ! AMATORA yo mu 2017 ni ikorosi rikomeye cyane kuri Kagame no ku Ishyaka ry’INKOTANYI !

Guhera ku italiki y’amatora yo mu 2017, hari ISHUSHO ye izaba icyuye igihe , ya yindi ya   :

(1)Kagame amahanga yemeraga nk’Umuperezida udasanzwe

(2)Kagame wazaniye Abanyarwanda Demokarasi

(3) Kagame waciye ruswa mu Rwanda

(4) Kagame wahagaritse jenoside

(5) Kagame wazanye iterambere ry’akataraboneka mu Rwanda

(6) Kagame w’intangarugero muri Afurika….

Iyi shusho izahita isimburwa n’indi ihuje n’uko ari :

(1) Kagame w’umunyagitugu kabuhariwe, ukoresha iterabwoba mu Rwanda no mu ihugu by’Akarere

(2) Kagame ukoresha ikinyoma n’uburiganya bikaze mu Rwanda

(3) Kagame wigaruriye umutungo wose w’igihugu, agasahura amabuye y’agaciro muri Kongo , akigurira indege ebyiri, akirundaho n’indi mitungo myinshi.

(4) Kagame wahanuye indege ya Habyarimana kandi akagira uruhare rugaragara mu guteza jenoside yarimbuye abatutsi itarese n’abahutu, agamije gusa kwifatira ubutegetsi.

(5) Kagame wishe Abanyarwanda n’Abanyekongo b’inzirakarengane barenga miliyoni 6

(6) Kagame utagishoboye kwihanganirwa n’amahanga kuko ari umwicanyiRUHARWA….

Niba iyi shusho ya kabiri  ariyo asonzeye, nahindure ingingo y’101 bwangu , ubundi ahinduke IGIPOROPORO izuba riva, abe RUVUMWA mu mahanga, n’abo bazungu bari bakimwoma mu nyuma bajye bamuhungira kure kuko bazaterwa isoni no gukorana na RUHARWA . We n’umuryango we barabe baritegure ingaruka zikaze zitazabura kubageraho zihuse .

UMWANZURO

(1)Ndi Kagame, nafata umwaka w’2017 nk’umwaka w’amahirwe, ngasohoka neza ntanduranyije, nkareka rubanda igatora undi mukuru w’igihugu yishakiye. Ngafata igihe cyo kuganira n’utowe, tukigira hamwe uko Abanyarwanda « bangirira akabanga » ku bibi nabakoreye .

(2) Naho ku bibaza niba koko Urukiko rwa Rubanda  rushobora kujyaho kandi rugakora, igisubizo ni  YEGO. Abenegihugu b’Abanyarwanda si bifitemo ububasha busesuye kandi budakomwa imbere . Ubwo bubasha ntibubereyeho kugoboka Kagame  n’abicanyi be gusa iyo ubucamanza mpuzamahanga bwabataye mu kagozi ! Rubanda ishobora gukoresha ubwo bubasha yitabara cyangwa yivuna ubutegetsi bwa Kagame ushaka guhindura Repubulika nk’ingoma ya cyami. Revolisiyo nyakuri ishobora gutangirira mu gikorwa cyo gushyiraho iyi « Tribunal Populaire »!

(3)Iki gitekerezo cy’Urukiko rwa Rubanda si umwihariko w’Ishyaka Ishema. Hari abandi banyarwanda b’inararibonye twakiganiriyeho, dusanga gikwiye kandi gitunganye.

(4)Turasaba  abanyamategeko n’abandi Banyarwanda bakunda ukuri  bifuza kujya mu nteko izanoza neza ishyirwaho n’imikorere  by’uru Rukiko rwa Rubanda, niruba ngombwa,  ko bakwiyandikisha bakoresheje email : urukikorwarubanda@gmail.com . Abumva bakwiyemeza kurutera inkunga nabo bashobora kohereza ubutumwa kuri iyi aderesi.

Banyarwandakazi,  Banyarwanda,  cyane cyane mwebwe Urubyiruko, NIMUTINYUKE, mwishakemo UBUTWARI .   Ko Paul Kagame n’Abiru be bamaze kubiyereka imbere n’inyuma, muracyatinya iki kindi mutabonye ? Igihe kirageze ngo duhaguruke dushyire hamwe, dufate ibyemezo birengera u Rwatubyaye. Ni nde wakwihandagaza ngo avuge ko amahanga azasuzugura ibyemezo by’URUKIKO RWA RUBANDA ? 

Azabe se ari twe tugomba kuzurizwaho ibya wa mugani ngo « Ucira injiji amarenga amara amanonko « ?!

Ushaka kumenya neza uko REVOLISIYO ya rubanda itangira, yahera n’aho !

Padiri Thomas Nahimana,

Umukandida w’Ishyaka ISHEMA mu matora ya Perezida yo mu 2017.

Tel : 033652110445

:Email : nahimanathom@gmail.com

Rwanda vs BBC: Kagame yiyambaje umudepite w’ igisahiranda kugira ngo BBC ibe yanengwa.

paul_kagame170px-EricJoyce_cropped

Paul Kagame yaba yaremereye Eric Joyce agatubutse.

Ku itariki ya 6 Ugushyingo 2014, umudepite w’indakoreka (indiscipliné) yasabye inteko ishinga amategeko y’Ubwongereza gusuzumana ubushishozi impamvu yatumye BBC ihitisha film documentaire yise “Rwanda: Untold story”. Ako kanya ibinyamakuru byo mu Rwanda byahise bisamira hejuru icyo cyifuzo, maze byemeza ko inteko yamaze kwamagana BBC ndetse igashyigikira itsinda ry’abashakashatsi riyobowe na Linda Melvern ryavuze ko iyo film ipfobya genocide yakorewe abatutsi mu mwaka wa 1994.

Nyamara uko ibyifuzo(motions) bigezwa mu nteko n’uko bitorerwa ni ibintu bitandukanye. Buri mudepite ashobora gusaba ko inteko iganira ku kintu iki n’iki ndetse ikagifataho ibyemezo. Ibi bishobora no gukorwa n’itsinda ry’abaturage bishyize hamwe bagashyira umukono ku nyandiko ibisaba. Ariko ntibivuga ko ibyifuzo byose bisabwe byemerwa n’inteko, ahubwo binyuzwa mu matora. Guhita rero umuntu avuga ngo BBC yanenzwe ni ukwihuta cyane. Muri iyi nyandiko ndagerageza gusesengura impamvu zaba zarateye Depite Eric Joyce gusaba ko BBC yakwamaganwa kandi nyamara igihugu cye cyemera uburenganzira n’ubwigenge bw’itangazamakuru.

Birazwi ko kuva FPR yafata ubutegetsi mu Rwanda yakoresheje imbaraga zose cyane cyane iz’ifaranga n’ikinyoma kugira ngo yigarurire imitima y’abantu banyuranye bababajwe n’amateka y’ U Rwanda. Ni muri urwo rwego FPR yakorewe ubuvugizi n’abantu batandukanye b’abanyamerika nka Pasitoro Rick Warren, umunyemari Bill Gates, n’abongereza nka Tony Blair wigeze kuba minisitiri w’intebe w’Ubwongereza n’abandi batandukanye. Uyu mudepite Eric Stuart Joyce na we yaje yiyongera kuri abo.

Eric Stuart Joyce ni muntu ki?

Uyu mugabo w’imyaka 54 yavuye mu gisirikare cy’Ubwongereza mu mwaka wa 1999 afite ipeti rya Major. Mu mwaka wa 2000 kugeza muri 2005 uyu mugabo yabaye depite w’ishyaka Labour party. Kuva mu mwaka wa 2005 ni umudepite w’agace Falkirk. Nyuma yaje kwirukanwa muri iri shyaka kubera imyitwarire mibi cyane yakunze kumuranga kugeza n’ubu ikaba yaramukurikiranye. Turabibona mu kanya.

Depite Joyce kandi yakunze kuregwa icyaha cyo gukoresha nabi umutungo wa leta. Urugero mu mwaka wa 2005-2006, uyu mugabo yasabaga ko inteko imwishyurira  ama pound 174.811 ni ukuvuga miliyoni 190 y’amanyarwanda kandi agera kuri 62% ( hafi miliyoni 120) akaba ngo yari ayo guhemba abakozi b’ibiro bye. Icyo gihe yarahiye ko azagabanya uburyo akoresha amafaranga ya rubanda. Mu mwaka w’inteko wa 2006-2007 yari ku mwanya wa 11 mu gukoresha amafranga menshi cyane. Ariko mu mwaka w’inteko wa 2007-2008 noneho yongeye kuzamura cyane asaba amapound 187,334 ni ukuvuga arenga miliyoni 200 z’amanyarwanda. Muri uwo mwaka yatangaje inteko ubwo yaguraga ibishushanyo (oil paintings) bitatu ku ma pound 180 ni ukuvuga hafi ibihumbi 200 by’amanyarwanda. Bamubajije ibisobanuro, yavuze ko ayo mashusho ari meza.  Mu mwaka wa 2009 yarezwe kutishyura imisoro amaze kugurisha inzu ye I Londres. Mu gihe ibinyamakuru byamubazaga uko azabyitwaramo, yaravuze ngo azicara akore imipango!

Mu mwaka wa 2012 Depite Joyce yarezwe kandi yemera icyaha cyo kugirana ubucuti n’umwana w’umukobwa ufite imyaka 17 wigeze kumukorera mu kwiyamamaza mu mwaka wa 2010. Ibi byarakaje abandi badepite bo muri Labour party cyane cyane uwitwa Johann Lamont watangaje ko atewe ishozi n’uyu mugabo Joyce wakoresheje umwanya afite agakora amahano ndengakamere. Ibi byatumye Joyce avuga ko mu matora ateganyijwe mu mwaka utaha wa 2015 azatanga imihoho.

Uretse ibi kandi uyu mugabo avugwaho n’ubusinzi. Urugero ni aho ku itariki ya 18 Ugushyingo umwaka wa 2010 Depite Eric Joyce yafashwe agafungwa  ndetse akemera icyaha mu rukiko nyuma yo kwanga ko abapolisi bamupima kuko yari atwaye imodoka yasinze. Icyo gihe baramurekuye ariko atanga amande y’ama pound 400 ndetse afatirwa igihano cyo kudatwara imodoka mu gihe cy’umwaka wose. Icyo gihe yahise yegura ku mwanya wo guhagararira Ireland ya ruguru nka “shadow minister”( minisitiri wa opposition) ndetse asaba imbabazi kubera iyi myitwarire.

Nyuma yaho nibwo ku itariki ya 22 Gashyantare 2012 ku isaha ya yine na 50 z’ijoro yongeye gufungwa aregwa cyo gukubita abadepite Stuart Andrew na  Phil Wilson washakaga kumubuza kurwana. Ubwo yahise yadukira Luke Mackenzie na Ben Maney bari bashatse gukomakoma. Abandi bahuye n’umwaku muri ako kavuyo ni Alec Shelbrooke na Kackie Doyle-Price mu gihe bashakaga gukiza. Bukeye bwaho ni bwo yirukanywe mu ishyaka Labour Party aregwa ibyaha bitatu byo guhohotera abandi maze afungurwa atanze ingwate . Ku itariki ya 9 Werurwe uwo  mwaka hongeweho ikindi cyaha maze asabirwa gufungwa cyangwa agatanga amande y’ibihumbi bitatu by’ama paound(miliyoni eshatu n’ibihumbi 300 y’amanyarwanda) n’impozamarira zingana n’amapound 1400( miliyoni n’ibihumbi 540 y’amanyarwanda) kubo yakubise. Yemeye gutanga aya mafaranga kugira ngo adafungwa. Ku itariki ya 12 Werurwe 2012 yasabwe gutanga ibisobanuro mu nteko maze asaba imbabazi avuga ko yamaze kwegura mu ishyaka Labour Party ariko ko yifuza ko bamureka akarangiza manda ye ntazongere kwiyamamaza mu matora yo muri 2015.

Ntibyaciriye aho kuko uyu mugabo urusha ibyaha ingurube yongeye kugaruka mu rukiko kuwa 4 Nyakanga 2012 aregwa guca akagozi  (electronic tag) bari baramuziritse ku kaguru mu rwego rw’igihano. Icyo gihe yahanishijwe ama pound 600 (ibihumbi 656 by’amanyarwanda) y’amande.

Hatarashira umwaka ku itariki ya 14 Werurwe 2013, Joyce yongeye gufatwa aregwa kongera kurwana mu kabari k’inteko ishinga amategeko. Kubera ko bwari bubaye ubwa kabiri, Joyce yahawe igihano cyo kutongera kugura ibinyobwa bisindisha mu tubari umunani tw’inteko ishinga amategeko. Icyo gihe yaregwaga n’ikindi cyaha cyo gukomeretsa ariko atanga amande baramurekura.

Ku itariki ya 19 Werurwe 2013 Joyce yatutse ashaka no kurwana n’abapolisi bo ku kibuga cy’indege cya Edinburgh biturutse kuri telephone mobile ye yari yabuze.  Ku itariki ya 21 Werurwe 2014 nanone  Sebyago Joyce yarezwe kandi yemera icyaha cyo guhungabanya umutekano maze bamuca ama pound 1500( Miliyoni n’ibihumbi 642 y’amanyarwanda) ndetse n’andi 150 (ibihumbi 164 y’amanyarwanda).

Uyu mugabo Eric Joyce yatangiye kwinjira mu bibazo byo karere k’ibiyaga bigari ubwo yinjiraga mu ishyirahamwe ry’abadepite b’abongereza, abantu benshi babona nk’ibisahiranda byari bigamije kurya mu mafaranga aturuka mu mabuye y’agaciro aturuka muri Congo. Iryo shyirahamwe ryatangijwe na Oona King maze aryita  The All Party Parliamentary Group on the Great Region of Africa. Ubu rigizwe n’abadepite barenga 200 baturuka mu nteko ishinga amategeko y ‘Ubwongereza imitwe yombi bakaba bita ku bibazo bireba akarere. Iri shyirahamwe rikura amafaranga mu mpano z’ama ONG ndetse n’abantu ku giti cyabo. Eric Joyce yigeze kuyobora iri shyirahamwe ndetse mu mwaka wa 2008 yayoboye uruzinduko rw’abadepite rwabereye mu Burasirazuba bwa Congo. Bikekwa ko ari muri iki gihe yatangiye gusogongera ku buryohe bwa diyama ndetse na ruswa y’abanyagitugu bo ku karere.

Umwanzuro:

Birashoboka ko uyu mugabo nyuma yo kugira ibibazo by’uruhuri ndetse agatakarizwa icyizere mu nteko no muri sosiyete y’igihugu cye, yaba yemeye gufata ikiraka abandi bose bari baranze. Ibi biragaragazwa n’uko yasinye iyi motion wenyine. Ibiri amambu kandi FPR ntijya itinya gutanga ibiraka nk’iki. Eric Joyce rero uri mu bibazo bikomeye by’ubukene yiyemeje gutanga motion mu nteko  ngo BBC nifatirwe ibyemezo! Aragira ngo arangize manda ye akuyemo agatubutse azajya ashukisha abana b’abakobwa ndetse akabasha kwigurira agatama maze agahondagura abenegihugu. Harahagazwe. Burya koko nta murozi wabuze umukarabya, ariko uyu mukarabya we ndabona asa n’umurozi nyirizina. Cyakora uyu murimo ubanza utazamuhira! Qui vivra verra.

Chaste Gahunde

Rwanda: Iterabwoba ko nta Revolisiyo ishoboka?!

téléchargement

Hari abatekereza nka Mussa Fazil ko nta wundi wayobora u Rwanda

Mu nyandiko yasohotse ku rubuga Ikaze iwacu kuwa 5/11/2014, Jotham Rwamiheto ararahira agatsemba ko revolisiyo ya rubanda idashoboka mu Rwanda. Ni uburenganzira bwe kubibona atyo kimwe n’uko afite uburenganzira bwo guhabwa ibisobanuro akeneye. Ni yo demokarasi duharanira.

Agendeye ku nyandiko Thomas Nahimana yanditse  ku wa 5 Ugushyingo 2014 yagiraga iti Nta manda ya gatatu kuri Paul Kagame“nta manda ya gatatu kuri Paul Kagame”, Rwamiheto arafatwa mu mutego abantu benshi bakunze kugwamo iyo bakora ubusesenguzi. Muri aka kanya ngendereye kumara impungenge abiteguye revolisiyo ngaragaza ibyo Rwamiheto atasobanukiwe mu isesengura rye:

  1. Kwitiranya ibintu

Mu busesenguzi hari ibintu bibiri bibaho. Abantu babiri bashobora kureba igiti nyamara umwe akibonera igiti gusa undi akabona umuvure. Uyu muntu ubona igiti nta cyaha afite ariko ubona umuvure amurusha kureba kure. Ubona igiti gusa nta kindi yitekerereza uretse igihimba cy’igiti, amashami n’amababi. Cyakora rero uyu muntu ntashobora kutubwira ko iki giti nta mazi atembera mu mitsi y’igiti cyangwa se ko nta mizi igiti gifite kubera ko atabibona, ndetse natwe tukaba tutabibona !

Ubona umuvure we, atekereza icyo igiti gishobora gukorwamo. Atekereza ku gitumye iki giti gihagaze kandi azi ko, uko byamera kose, hari uburyo gishobora gutemwa. Aha bivuga ko azi neza akazi gakenewe gukorwa kugira ngo cya giti kibe umuvure kandi birashoboka. Twese twabonye imivure myinshi ikozwe mu biti.

Aba bantu icyo batandukaniraho ni uko umwe abona ikiriho mu buryo bushoboka (l’Etre en possibilité) n’ikiriho mu buryo buhari (l’Etre en nature). Niho umunyapolitiki atandukanira n’utari we. Umunyapolitiki areba ibiriho agasoma ibimenyetso by’ibihe maze agafata ingamba. Utari we ajya kubona akabona ibintu bimwikubiseho bikaba birangiye. Bene uyu nta wamurenganyiriza ko mu gihugu habuze imivure kabone n’aho haba hari ibiti byinshi.

Rwamiheto rero na we aribonera igiti gusa nyamara Thomas areba umuvure( revolisiyo).

  1. Gukerensa ingingo zibangamira Paul Kagame mu kongera kwiyamamaza

Ziriya ngingo zose (101 na 193) zirasobanutse. Nyamara murabona ko abantu babiri batazumva kimwe. Cyakora si na ngombwa kugira master en droit kugira ngo bigaragare ko Perezida wa repubulika atari we ufite ijambo rya nyuma mu kubona indi manda.

Reka nongere ngaruke ku ngingo ya 193 agace ka (2) kagira kati:

 “Ariko iyo iryo vugururwa ryerekeye manda ya Perezida wa Repubulika, ubutegetsi bwa demokarasi ishingiye ku bitekerezo binyuranye cyangwa ku bwoko bw’ubutegetsi buteganyijwe n’iri tegeko Nshinga cyane cyane ku butegetsi bwa leta bushingiye kuri Repubulika n’ubusugire bw’igihugu, rigomba kwemezwa na referendumu, rimaze gutorwa na buri mutwe w’inteko ishinga amategeko”.

Icyo mbona mu by’ukuri umuntu atanajyaho impaka ni uruhare n’agaciro bihabwa rubanda. Itegeko nshinga ryo rirasobanutse. Rirerekana ko rubanda ariyo igena imihindagurikire y’iri tegeko binyujijwe mu matora azwi ku kazina ka referendum. Nk’uko Ishyaka Ishema ridahwema kubitwibutsa, mu gihe cy’amatora umuturage aba yasubijwe ijambo kugira ngo avuge akamuri ku mutima. Ijambo rye riba ryoroshye cyane cyane mu gihe cya referendum ni “yego” cyangwa “oya”. Abanyarwanda bagaragaje ko mu gihe cyose baba bafite ubuyobozi (leadership) bubari imbere bavuga akabari ku mutima.

Gusa Rwamiheto we asanga FPR ifite imbaraga ngo z’umurengera ku buryo nta muturage wayitinyuka. Iyi ni ya ideology FPR yabibye, ko:

  • ‘Nta cyo rubanda yishoboreye ndetse na revolisiyo yo muri 1959 yakozwe n’Ababiligi’!
  • ‘Abatutsi bose batuye muri Kigali bashyigikiye Kagame mu mushinga we wo kwizirika ku butegetsi’.
  • ‘Revolisiyo itegurwa ari iy’abahutu gusa cyangwa se abatutsi bakuriye mu Rwanda bonyine’.

Ibi si ukuri na mba, ndakeka ko uyu mugabo atabitekerejeho bihagije.

Abanyarwanda bagaragaje ko mu gihe bafite leadership ihamye bagera kuri byinshi.  Cyakora nanone uyu mugabo ndizera ko ashobora kwemeranya nanjye ko nta revolisiyo itagira aba leaders. Abo nibo bakenewe muri iki gihe kandi bagomba kwegera rubanda, kubana nayo ndetse bakaba biteguye no kubipfira.  Ikindi, byaragaragaye ko muri iki gihe abahutu, abatutsi ndetse n’abatwa, abavuye hanze ndetse n’abakuriye mu gihugu twahagurukiye kurwanya umunyagitugu Paul Kagame n’atsiko ke kiganjemo abasajja. Kuvuga ko abatutsi bose bashyigikiye Kagame, ni ugukora mu nkovu Kayumba Nyamwasa, na bagenzi be, ni ugukaza iminyururu iboshye Deo Mushayidi n’inshuti ze, ni ugushinyagurira Kizito Mihigo n’abakunzi be. Ikibura ni leadership yegereye abaturage, cyakora haramutse hari umu leader ubwira abo ayoboye ati ‘ntibishoboka aba bantu bazatumara’ urumva ko nyine bitashoboka.

Mu mwanzuro wa Rwamiheto arakora andi makosa atatu akomeye:

1.Aravuga ko niba muri FPR hatavuyemo abantu ngo bahindure (bahinduke) bafashe abasivile nta myigaragambyo ishoboka. Muri politiki hari ihame rivuga ngo nta gufata icyemezo ku bintu udafitiye ubushobozi cyangwa udafiteho control (on ne décide pas sur ce qui ne dépend pas de nous). Tekereza gukora umushinga utekereza ngo wenda ‘bazahinduka’ !  Icyo akaba ari cyo ushingiyeho. Nibadahinduka se ? Si wowe umaze kuvuga ko batakwikora mu nda, ko FPR ariyo yabahaye umugati ? None ngo bazahinduka bafashe rubanda ?! Fata icyemezo kubyo wowe ufitiye ubushobozi. Ak’imuhana kaza imvura ihise.

  1. Arasaba abantu bose gushyigikira ingabo ngo zizabohoza igihugu. Simbyanze. Iyo zibikora kera wenda ishyaka ISHEMA ntiryari gutoza abantu kwitabira revolisiyo ! Ariko se koko watekereje kuri feasility y’iyo ntambara ushaka ko iba (Ibikoresho, base arriere, diplomacy…)? Aha na ho wasanga urimo gukora rya kosa ryo gufata icyemezo ku bintu udafiteho controle.
  2. Muri signature ya Rwamiheto aravuga ko ahirimbanira demokarasi, imbunda ye ikaba ari ikaramu naho amasasu akaba ibitekerezo! Ibi na byo biragaragaza ko hari ikibazo?! Ni gute umuntu wahisemo ikaramu yakangurira abandi gufata imbunda? Aho si ukubaroha? Koko umuntu wahisemo demokarasi ishingiye ku bitekerezo arasaba abana kujya mu rugamba rw’amasasu? Demokarasi y’amasasu twarayibonye, na FPR niyo yatuzaniye.

Umwanzuro:

Banyarwanda Banyarwandakazi namwe nshuti z’u Rwanda,

Ibibazo u Rwanda rufite ni byinshi kandi bishingiye ku buyobozi bubi bwa FPR Inkotanyi. Intambara zabaye mu gihugu zamennye amaraso atagira ingano zikorwamo ibyaha bya jenoside n’ibindi byaha ndengakamere. Ntidukwiye gukomeza kubirebera ahubwo mu gihe uyu munyagitugu yakwibeshya ngo arahindura itegekonshinga, nta yindi ngoma. Mukomeze mube maso tubikurikiranire hafi. Amaraso wanga kuyamenera igihugu FPR ikayanywera ubusa. Ushaka arashobora naho ak’imuhana kaza imvura ihise.

Vive la volonté et l’intrépidité du Peuple Rwandais

Vive la Révolution au Rwanda

Vive le People Rwandais uni et émancipé

Chaste Gahunde

Umunyamabanga nshingwabikorwa

ISHEMA Party

REVOLISIYO : Nta manda ya gatatu kuri Paul Kagame! Agatego abaswa bazakubiramo ikirenge!

Kagame yaba azi aho ingoma ya Cyami itandukanira na Repubulika ?

Habayeho indirimbo yasingizaga Abaparmehutu ikannyega Abalunari, yagira iti : Itora mwisabiye(karampaka), dore niryo ribakozeho , indi Loni izava he !  Koko rero Ishyaka rya Lunari ryari rishyigikiye umwami na gihake niryo ryasabye Loni ko yakoresha amatora ya Kamarampaka mu Rwanda, n’abagore bagahabwa uburenganzira bwo gutora ! Ayo matora niyo nyine yakuyeho gihake, Kalinga n’izayo zose zigenda nk’ifuni iheze. Hari taliki ya 25 Nzeri 1961.

FPR imaze gufata ubutegetsi  byabaye ngombwa ko yandika itegekonshinga rinyuze Paul Kagame 100%. Iryo tegeko ryanditswe mu mwaka w’2003 niryo u Rwanda rugenderaho ubungubu. Ryahaye Kagame nka Perezida wa Repubulika ububasha bwose yifuzaga, riniga amashyaka ya Opozisiyo mu buryo buteye isoni.

Gusa burya koko nta bapfira gushira! Muri FPR harimo n’abantu batari basamariye intsinzi (insinzi!!!) gusa ahubwo bashyiraga mu gaciro bitangaje. Abo nyine nibo bakoze ku buryo itegekonshinga ryandikwa uko Kagame abyifuza ariko bashyiramo n’agatego abaswa bazakubiramo ikirenge ! Abaturage baritoye muri Referendum muri mata 2003 nabo bari bazi ko amaherezo iryo tegekonshinga rizakorera ishyano ba Mutimamukewomurutiba ! Bateze Kagame umutego ukomeye ntiyarabukwa none dore niwo nyine ugiye kumufata mu ijosi ku manywa y’ihangu!

Mu ngingo y’101, bifuje ko Perezida Kagame yakwica agakiza uko abyifuza ariko ntarenze manda ebyiri zihwanye n’imyaka 14 ku butegetsi!

Dore uko iyo ngingo ibivuga:

“Perezida wa Repubulika atorerwa manda y’imyaka irindwi. Ashobora kongera gutorwa inshuro imwe.

 Nta na rimwe umuntu yemererwa gutorerwa manda zirenze ebyiri ku mwanya wa Perezida wa Repubulika”.

téléchargement

                Musa Fazili : Umushukanyi

Manda ya nyuma ya Paul Kagame izarangira mu mwaka w’2017 ! Gusa inyota afite yo kuguma ku butegetsi iramutera igishuko cyo gushaka uko yahindura itegeko nshinga  kuko ahari  mu  mutwe we yibwira ko ubutegetsi bwa Repubulika n’ubutegetsi bwa cyami byose ari kimwe. Afite n’abanyendanini nka ministri Musa Faziri bamushishikariza kurihindura ngo bakomeze bamurireho ! Ariko bizwi ko nahasiga agahanga batazamuherekeza.

Icyo birengagiza ni uko nyine ba bahanga banditse Itegekonshinga bari bamuzi neza ari nabo nyine bakoze uko bashoboye ngo bamufungire amayira kuburyo atazoroherwa no guhindura Itegekonshinga uko yishakiye.  Ng’uko uko bateganyije ingingo yaryo y 193 igira iti:

(1)Ububasha bwo gutangiza ivugurura ry’Itegeko Nshinga bufitwe na Perezida wa Repubulika bimaze kwemezwa n’Inama y’Abaminisitiri; bufitwe kandi na buri Mutwe w’Inteko Ishinga Amategeko binyuze mu itora ku bwiganze bwa bibiri bya gatatu by’amajwi y’abawugize.

Ivugururwa ryemezwa ritowe ku bwiganze bwa bitatu bya kane by’amajwi y’abagize buri mutwe w’inteko.

(2)Ariko iyo iryo vugururwa ryerekeye manda ya Perezida wa Repubulika, ubutegetsi bwa demokarasi ishingiye ku bitekerezo binyuranye cyangwa ku bwoko bw’ubutegetsi buteganyijwe n’iri Tegeko Nshinga cyane cyane ku butegetsi bwa Leta bushingiye kuri Repubulika n’ubusugire bw’Igihugu, rigomba kwemezwa na referendumu, rimaze gutorwa na buri Mutwe w’Inteko Ishinga Amategeko.

(3)Nta mushinga w’ivugururwa ry’iyi ngingo ushobora kwakirwa.

Bisobanuye ko guhindura manda ya Perezida wa Repubulika ari inzira ndende, itangirira muri guverinoma, ikaba yakomereza mu mutwe w’abadepite, babyemeza ikajya muri Sena,  igasozwa no kubaza rubanda niba ibyemera. Nyamara muri Referendumu yo muri mata 2003 rubanda nyine yavuze ko idashaka Perezida wa Repubulika wigira umwami!

Niyongera guhabwa ijambo binyuze muri Referendum rubanda izavuga OYA kuko mpamya ko itazemera ko bayihindura injajwa. Ngo Umugabo nyawe ahindukira mu kiryamo ntahindukira mu ijambo. Nta gushidikanya, amarorerwa Kagame na FPR bakoreye Abanyarwanda muri iyi myaka 20 bamaze ku butegetsi (ikinyoma, iterabwoba, kwikubira ibyiza byose by’igihugu…) azatuma abaturage badatora umushinga wo guhindura manda ya Perezda wa Repubulika hagamijwe gusa guha Paul Kagame amahirwe yo kongera kuba umukuru w’igihugu mu nyungu ze bwite! Abamotsi ba Kagame nibadukana ka kageso kabokamye ka ‘Tora aha” cyangwa bakitabaza bwa bukorikori bwabo bwa nzikoraho bwo gutekinika amajwi, rubanda izaba ifite uburenganzira bwo kuvuga ngo OYA binyuze mu myivumbagatanyo na Revolisiyo.  Aha ho kubyitegura tubigeze kure!

Umwanzuro

Paul Kagame nka Perezida wa Repubulika yarahiriye kuzakurikiza kandi akarinda itegekonshinga! Ntabwo yarahiriye kurisuzugura no kurihindura . Iyo ndahiro iteganywa n’ingingo y’104 y’itegekonshinga  we ubwe yasinye :

«Jyewe, [Paul Kagame], ndahiriye u Rwanda ku mugaragaro:

     ko nzakorana umurava imirimo nshinzwe;

     ko ntazahemukira Repubulika y’u Rwanda;

3°     ko nzakurikiza nkanarinda Itegeko Nshinga n’andi mategeko;

     ko nzaharanira amahoro n’ubusugire bw’Igihugu kandi ko nzashimangira ubumwe bw’Abanyarwanda;

     ko nzubahiriza mbikuye ku mutima inshingano zanjye nta vangura iryo ari ryo ryose;

     ko ntazigera nkoresha ububasha nahawe mu nyungu zanjye bwite;

     ko nzaharanira iyubahirizwa ry’ubwigenge n’uburenganzira bw’ibanze bwa muntu n’ibyagirira akamaro Abanyarwanda bose.

 Nintatira iyi ndahiro nzabihanirwe n’amategeko. Imana ibimfashemo. »

Inama tugira Paul Kagame ni uko yakwirengagiza igishuko kimukirigira mu mutima we kimwe n’abamushuka ngo ahindure itegekonshinga ! Narangize manda ye mu mahoro ubundi yegame, abandi banyarwanda batorerwe kuyobora igihugu cyabo. Yavutse asanga u Rwanda ruriho, azapfa arusige. Yavutse asanga abanyarwanda bamaze ibinyejana byinshi bariho, siwe wababeshagaho. Naho yabicamo miliyoni nyinshi, azapfa abasige kandi bazabaho kuko atari we ubabeshaho. Nareke kwishuka, siwe Mana y ‘u Rwanda. Naramuka afunze umutwe agatangiza ibyo guhindura itegekonshinga, aririwe ntaraye ! Rubanda iri maso…..

Na Perezida Blaise Compaore wa Burkina Faso, mu myaka 27 yose yari amaze ku butegetsi, yibwiraga ko yarangije kwifatira abaturage be bidasubirwaho. None dore abuze byose nk’ingata imennye kandi ntibirangiriye aho! Mu minsi itarambiranye n’Urukiko mpuzamahanga rukorera La Haye ( ICC ) ruraba rumutumyeho ngo Mzee ngwino hano hari utubazo duke ugomba gusobanura turimo n’urupfu rwa Thomas Sankara, hanyuma urahita witahira ! Mbese nka kurya Inkotanyi ziryoshyaryoshya zikanasekera uwo zenda gukubita agafuni!

Amahirwe menshi kuri Paul Kagame, gusa yari akwiye kwirinda ko imvugo ya kinyarwanda igira iti “Amatwi arimo urupfu ntiyumva” yamwuzurizwaho kandi yaraburiwe.

Padiri Thomas Nahimana

Umuyobozi w’Ishema Party

Rajab Kakyama responds to Andrew Mwenda

European walls to most Africans have eyes, ears and brains too. I am not suggesting that Mwenda was attended to with empty seats but that the atmosphere is quite unique from the usual African setting and one is apt to feel the presence of “sophistication” and “intellectualism.” It’s unfortunate that I am passing judgment on a person I hardly know. But when one listens to Andrew, the first time one is drawn to two aspects, 1) the sharpness and 2) the loudness in his voice. If one tends to easily come up to conclusions, then Andrew passes for a “wit thinker.” However, if you took the time and analyzed his statements, half of the time they fall short of this description.

In other words, Andrew tends to think with his “tongue” rather than the necessary brain muscle.
If religion does not need “preconditions” to germinate, why doesn’t he throw some seeds of Islam into the Vatican? Why doesn’t he throw other seeds of Christianity into Mecca? In the Quran, the Surahs that were revealed in Mecca are different in citation from those that were revealed in Madinah. This was because the people and the life-styles was different. Jesus had to plan for his journey into Jerusalem, why? I think this was a misguided thought that was largely irrelevant to the intended discussion.

Like he so accuses of the BBC’s failure to come up with “something new” in their ‘untold story’, Andrew finds himself in the same predicament when he has to “regurgitate” the RPF/Kagame mantra. Sometimes, he says it from the top, at times from the middle and other times from the bottom. But it remains the same. The only (major) achievement of the RPF/Kagame government is to have silenced the guns. As for peace, why would there be political exiles if dissent was tolerated? There are still political murders inside Rwanda. Those who flee from extrajudicial killings are at times followed.

Among those, is former Army commander. Kayumba, Karegeya (RIP), Rudasigwa and Joel Mutabazi, a former Rwandan army lieutenant who was extradited from Uganda on orders of the Rwandan government. After the murder of Karegeya, Mwenda and President Kagame have since “praised” the act. But no competent court inside and outside Rwanda had passed a sentence of “Death” for Karegeya. Karegeya was not shot in “combat”, he was murdered in a hotel room. So, who gives the right to kill in Rwanda? It is not in doubt that Rwanda has witnessed an impressive economic recovery since the 1994 genocide but only in that regard.

There is nothing magical about Rwanda comparing with the economies of its neighbouring countries. The average GDP of the East African countries is about 6%. With the introduction of UPE (regardless of the quality), the number of primary pupils in Uganda rose from about 500,000 to 7,000,000. The idea of one pupil – one laptop is not only unique to Rwanda- Kinyatta of Kenya has amplied it and on even a larger scale. “Consequently, most Rwandans do not read printed newspapers. Instead, they depend on the Internet for information and debate on public policy.” Another unguided statement from “the old man of the clan.”

What would inform this statement is that in Rwanda there are facilities that simplify/ease the use of the internet. One such factor would be the availability of electricity in almost all parts of Rwanda. Let us examine this fact. 80% of electricity consumption occurs in Kigali, where only 5% of the population live. For the rest of the population residing in the rural areas, wood remains the main source of energy. With the privatisation of Electrogaz and the development of future hydropower projects, Rwanda is looking to ensure an increased energy supply in the near future. However, only about 6% of the population is able to have access to the grid, mostly those living in urban areas.

According to the Rwanda Vision 2020, wood is the source of energy for 99 % of the population, which leads to massive deforestation and soil destruction. Actually, through the Mbarara-Gikondo transmission line, Uganda exports 132 KV of its meagre power to Rwanda. So the laid 4,000km of Fibre Optic Cable is an impressive gesture but to what purpose if the cables are to lay humbly in the ground without power supply. It also tells a lot about the planning of a country, what would have come first, the fibre cables or the power cables? Lastly, Rwanda’s revenues as a share to GDP is only 30%, what forms its 70%?

Source: Comments

Andrew Mwenda does his job: praising Paul Kagame.

andrew_mwenda10308353_605887509531182_2445154976391889442_n

How the discourse on press freedom in Rwanda has missed the promising developments in that country

Last week I attended President Paul Kagame’s lecture at Chatham House in London. It was without the usual hecklers i.e. mindless anti-Kagame fanatics. It attracted the more refined minds of British intellectual society. So the discussion was calm and reflective. Later in the week, I spoke at the universities of Oxford in England and Bremen in Germany – again before audiences of the sophisticated, thoughtful type. In all events, some people raised the issue of press freedom in Rwanda, saying that is Kagame’s worst score.

There is a fundamental misunderstanding of what is happening in Rwanda’s media. The human rights Taliban have distorted the discourse because they treat democracy as a religion. Religion does not need “pre-conditions” – you can plant the seed of Christianity or Islam in any society regardless of its level of development and it will germinate. But even here it takes generations for people to completely abandon their traditional superstitions.

Democracy, as a system of government, needs structural foundations; and it takes time to build regardless of the intentions of leaders. Governments can write high-sounding constitutions promising freedom and equality. However, if the structural conditions for it are missing, little will be realised in practice. That is why it took America 90 years from independence to freeing slaves. Yet the American constitution clearly stated: “We hold these truths to be self-evident that all men are born equal…” This self-evidence certainly did not apply to poor white men, all blacks, women and other ethnic minorities – each of whom gained rights at different times.

America’s democratic institutions did not end slavery; they perpetuated it. Instead it took a civil war to end it. Even then, it lasted another 100 years from the 13th amendment (which guaranteed every adult male a franchise) for America to give its black people the right to vote. And this was because a large and educated black middleclass had grown as a result of industrialisation. Even then, the civil rights movement lasted 15 years of protests and boycotts accompanied by unprecedented police brutality and KKK terrorism.

Let’s return to Rwanda. The global human rights police have a habit of picking one unfortunate incident (like the arrest of a journalist) and present is as a daily pattern. They have been extremely successful partly because Kigali often plays into their hands. But how many journalists have been arrested in Rwanda over the last four years? Zero! Yet if you read Human Rights Watch reports and listen to Kagame critics, you would think it is 100.

Over the last 20 years, Rwanda’s Gross Domestic Product has grown at an average rate of 6.6% (and 7.7% since Kagame became president in 2000). This has led to the growth of nominal per capita incomes in Rwanda from $150 in 1994 to $700 ($1600 in purchasing power parity) in 2014. This income growth has largely been driven by deregulation, privatisation and liberalisation all of which have freed a significant share of the economy from the state. The growth of the private sector as a source of wealth and power has been accompanied by the emergence of an increasingly large, educated middle-class – a vital social infrastructure for democratic politics.

The above is accompanied the mass access to education opportunities. University enrolment in Rwanda has risen from under 1,500 in 1995 to over 80,000 today. There is free education up to the first 12 years of schooling; primary school enrolment in Rwanda is at 98% and over 60% of its youth studying in secondary schools. Mass education is moving hand in hand with rapid urbanisation – both of which form the software for democratic politics.

Finally, Rwanda is a small country of 26,338 km²that has so far laid 4,000km of Fibre Optic Cable – the highest density of any country in the developing world including China. Its vision is to have 95% of all Rwanda connected to the 4G LT (the highest speed internet) by 2017. With its one-laptop-per-child policy, the spread of smart phones (made possible by increased education and income), Rwanda is creating the most promising hardware and software for free publicity/expression in the developing world.

Consequently, most Rwandans do not read printed newspapers. Instead, they depend on the Internet for information and debate on public policy. Government deliberately encourages the use of social media and has thereby turned almost every adult citizen into a journalist and a publisher and broadcaster. This is the most rapid expansion of space for free expression in history. Therefore, even if it were true that Kagame jails journalists and shuts down newspapers, his methods would be archaic and self-defeating. He would be fighting freedom tactically while building it strategically; which would result in overall good.

It is possible that in all his aforementioned policies towards education, Internet and income growth, Kagame’s aim is not democracy but development. Granted! But that is beside the point. Freedom may not be his subjective motivation but it is likely to be the objective outcome. It is also possible that in spite of all these developments, democracy may fail to gain a foothold on the steep hills of Rwanda. But it is also true that without these developments in education, income and urbanisation in Rwanda, it is unlikely that the nation can build a genuinely democratic political dispensation.

A country like Singapore has all these but has not democratised to the same degree as Norway. However, there is a consensus among its elites in favour of its current political arrangement. Public satisfaction with the political system is higher in Singapore than France and UK. So Rwanda can follow suit. America has the infrastructure for democratic politics. But democracy has found it difficult to flourish in that multi-racial nation whose foundation was genocide of native peoples and the enslavement of its black population. Because of these early distortions, America has remained an oligarchy of corporations – the ruling classes relying ever more on propaganda to keep the illusion of democracy especially to the less observant.

There are many un-freedoms in Rwanda. Some are products of its social structure. Some are unnecessary actions by the state (and this is where the debate should be). However, given its history, many un-freedoms in Rwanda are necessary for ensuring social order – itself the first pre-condition of democracy. Freedom without order is license. The seed of democracy does not germinate on the sands of anarchy. Just look at Libya, Iraq and Mali! In England and Germany last week, the audiences appreciated these arguments.

amwenda@independent.co.ug

– See more at: http://www.independent.co.ug/the-last-word/the-last-word/9459?task=view#sthash.BHVmLF0f.dpuf

Paul Kagame: umuperezida w’inzererezi, usesagura.

mobile president

P.Kagame(ibumoso) amaze kwegukana akazina ka Mobayilo Purezidenti (Mobile President)

Mu Kinyarwanda inzererezi bivuga umuntu wirirwa cyangwa akarara agenda, cyangwa byombi icyarimwe. Kera bene uyu muntu bamuvugiragaho bati imbwa yamurigase mu karenge, ni kabwera, ni ikirara, ni inzererezi. Muri iki gihe iyo bavuze inzererezi humvikana ba bana baba mu muhanda bazwi no ku izina rya mayibobo. Ikintu abantu bitwa aya mazina bahuriyeho ni ukutagira akazi kazwi, baba bagafite kakaba katemewe n’amategeko. Perezida Paul Kagame we, n’ubwo afite akazi kazwi, ingendo ze za buri munsi ziteye ikibazo cyane cyane ko akoresha amafranga aturuka mu misoro y’abenegihugu kandi ingendo ze zirahenda cyane. Bityo abantu bakagira bati iyaba yagendaga mu gihe koko ari ngombwa ubundi akibuka ko igihugu gikennye.

Iyo witegereje  zimwe mu ngendo Kagame ajyamo ziba zihenze ku buryo bukabije. Urugero, mu kwezi kwa Nzeri 2011 perezida Kagame yaraye muri Hotel Mandarin Oriental Hotel aho yishyuraga amadolari agera ku bihumbi makumyabiri  maganatandatu na mirongo itandatu n’ane(US$20,664 y’abanyamerika ku ijoro rimwe!!! Ni ukuvuga arenga miliyoni cumi n’enye z’amanyarwanda ( 14.000.000Frws). Igitangaje ni uko uyu mugabo iyo agiye atarara ijoro rimwe ahubwo amara nk’ibyumweru bibiri nibura. Ikindi cyiyongeraho ni uko mu ngendo ze akoresha indege ye bwite ariko Leta akaba ariyo iyikodesha.

Kuba Perezida wa repubulika yajya mu ruzinduko ntacyo byari bitwaye niba koko ari ahantu ha ngombwa. Ariko iyo urebye ingendo nyishi akora aba ari izashoboraga gukorwa nabamwe mu ba minisitiri. Cyakora inyinshi ziba ari mu nyungu ze, ngo azajya guhabwa iBihembo cyangwa impamyabumenyi z’ikirenga (atigiye) bita iz’icyubahiro. Ahandi akunda kujya mu nama ni izerekeye iz’ishoramari. Aha naho hashobora kujyayo minisitiri ushinzwe ubukungu, cyangwa se umuyobozi w’ikigo gishinzwe ishoramari,…

Muri uyu mwaka wa 2014, Perezida Kagame umaze gutsindira akazina ka mobile president ( mobayilo purezidenti) yamaze iminsi hafi 90 yose hanze mu ngendo zidasobanutse ariko zifite intego izwi: gusesagura umutungo wa leta. Hai aha hari urutonde rw’izo ngendo.

  1. 12 Mutarama, Luanda, Angola
  2. 21 Mutarama , Naivasha, Kenya
  3. 24 Mutarama, Davos, Switzerland
  4. 30 Mutarama, Addis, Ethiopia
  5. 05 Gashyantare , Cap Vert
  6. 12 Gashyantare , Los Angeles World , Wisdom Conference, visits to Berkeley University, University of California, and Palo Alto University)
  7. 20 Gashyantare, Kampala, Uganda
  8. 23 Gashyantare,  Dublin, Ireland
  9. 25 Gashyantare , Luanda, Angola
  10. 02 MataA, Brussels, Belgium
  11. 22 Mata, Eastern USA ( MIT, Tufts and Brandeis University)
  12. 25 Mata, Western USA (Milken Institute, Saddleback Church, and Stanford University)
  13. 02 Gicurasi, Nairobi, Kenya
  14. 08 Gicurasi, Abuja, Nigeria
  15. 11 Gicurasi ,Nairobi, Kenya
  16. 16 Gicurasi ,Geneva, Switzerland
  17. 23 Gicurasi , Gabon
  18. 27 Gicurasi, New York, USA
  19. 27 Kamena, Malabo, Equatorial Guinea
  20. 08 Nyakanga, Accra, Ghana
  21. 03 Kanama, Aspen, USA
  22. 06 Kanama, Washington, DC, USA
  23. 20 Kanama, Rwanda Day (Mercier University), Atlanta, USA.
  24. 21 Kanama, New York City
  25. 01 Ukwakira, Dubai
  26. 05 Ukwakira, Trieste, Italy
  27. 07 Ukwakira, Kampala, Uganda

Iyo ubaze iminsi uyu mugabo yamaze muri izi ngendo usanga ari 88 ni ukuvuga amezi atatu aburaho iminsi ibiri. Muri izi ngendo nk’uko bigaragara 17 zabereye muri Afurika, Uburayi, n’uburasirazuba bwo hagati kandi wasangaga buri rugendo rumara nibura iminsi itatu(3). Ni ukuvuga iminsi 51 yose hamwe. Mu kwezi kwa Gashyantare, Kagame yamaze icyumweru cyose muri Leta zunze ubumwe z’America (USA) yongera kumarayo ikindi cyumweru mu kwezi kwa Mata. Ukwezi kwa Nzeri 2014 Kagame yazereraga muri Leta zunze ubumwe z’Amerika (USA) atangirira Aspen, Colorado; akomereza Atlanta, Georgia ahava yerekeza New York. Ahavuye Kagame yanyuze i Dubai agera mu Rwanda tariki ya 2 Ukwakira nyuma y’iminsi itatu asubira mu Burayi kuya 5 Ukwakita aho yagiye mu Butaliyani. Yose hamwe iminsi 36 wayiteranya na  51 twabonye haruguru ikaba iminsi 87 yuzuye ni ukuvuga hafi amezi atatu umukuru w’igihugu yamaze azerera.

Ubu Kagame aritegura kujya i Londres mu Bwongereza kuwa 20 Ukwakira 2014 ntawamenya iminsi azamarayo.

Ikibazo gikomeye ni aha kiri: Ni kuki Kagame atareka ngo ba minisitiri be bakore akazi kabo bajye mu ngendo zijyana n’akazi kabo? Uko byagenda kose mission ya minisitiri itwara makeya kurusha aya Kagame ujyana indege ye! Niba ibi abyanze se yakuyeho guverinoma ubwo mbona byose ashaka kubyikorera?

Murabona aho ya mafranga yo mu kigega agaciro ashirira. Kandi ntajya atanga raporo ngo avuge uko yayakoresheje. Ng’ibyo ibya Mister Mobile President! Harahagazwe!

Umwanzuro:

Igihe kirageze ngo Kagame afate ikiruhuko kuko biragaraga ko ananiwe. Ariko abe anitegura kuzasubiza ibibazo imber y’ubucamanza ku byerekeye uko yakoresheje nabi umutungo wa leta. Miliyoni 14 Kagame akoresha mu ijoro rimwe umwarimu wo mu Rwanda yazikorera mu gihe kingana n’amezi 238 ni ukuvuga imyaka 19 n’amezi abiri. Murumva aho bigeze? Aya mafranga yakwishyurira Abana 14 muri Kaminuza mu gihe cy’umwaka. Ufashe ayo Kagame yakoresheje muri iyi minsi 87 Abanyeshuri1200 babona bourses.

Uyu mugabo azi kwihesha agaciro koko.

Chaste Gahunde