Ababyeyi ba Prof Anastase Shyaka utekinikira FPR bari baguye mu buroko habura gato!

shyakaProf. Shyaka Anastase ni Umuyobozi Mukuru (CEO) w’Ikigo cy’Igihugu Gishinzwe Imiyoborere (Rwanda Governance Board). Afite impamyabumenyi y’ikirenga mu bya Politiki, akagira n’impamyabushobozi ihanitse mu bya tekiniki. Arubatse, afite umugore n’abana batatu

Uyu mugabo n’ubwo tutashidikanya ko ari umunyabwenge bwa bundi biga mu mashuri ariko umuntu yakwibaza impamvu yitandukanya n’ubwenge maze akaba ariwe usa nk’uri imbere mu guhuza ibikorwa by’itekinika rigamije kwimika Paul Kagame nk’umwami w’u Rwanda.

Nta gihe gishize se na sewabo ba Anastase Shyaka barekuwe nyuma yo gufungwa igihe kitari gito bashinjwa Genocide, hari amakuru yemeza ko baziraga akarengane n’inzangano harimo no kugirana ubucuti n’abantu bari bakomeye mu butegetsi bwa Perezida Habyalimana, nka ba Col Aloys Nsekarije n’abandi…

Bivugwa ko mu ntambara ya 1990, nyina wa Shyaka w’umuhimakazi yahungiye i Bugande naho ise agasigara mu Rwanda aho bari batuye mu Mutara.

Mu minsi yashize igihe Guverinoma yahindurwaga Ministre James Musoni wishakiraga kujya muri Ministeri y’ibikorwa-remezo kuko ari yo irimo agafaranga yifuzaga ko Prof Shyaka amusimbura muri Ministeri y’ubutegetsi bw’igihugu ariko Tito Rutaremara na Francois Ngarambe (umunyamabanga mukuru wa FPR) barabyanze kubera impamvu z’ubwoko ndetse bahitamo Francis Kaboneka wari umaze iminsi akorana na Francois Ngarambe mu bunyamabanga bwa FPR.

Biravugwa ko Prof Shyaka narangiza iki kivi cyo gutekinika arimo ashobora guhembwa umwanya wa politiki wisumbuyeho muri Guverinoma cyangwa muri Sena kuko ngo yagaragaje kubaha no kutazuyaza gukora ibyo ategetswe byose.

Si Prof Shyaka wenyine kuko hari benshi urugero twatanga rundi ni Minisitiri w’Urubyiruko Jean Philbert Nsengimana, mu 2002 se wa Ministre Nsengimana akaba yaraguye muri Gereza ku Kibuye aho yari afungiye aregwa icyaha cya Genocide.

N'ubwo Ministre Nsengimana avuga ko kimwe mu bintu byamubabaje harimo urupfu rwa Se ntabwo bimubuza kubyina Kamucerenge yishimira imbehe bamutije nk'inshumbusho!


ISHEMA PARTY : Notre fructueuse visite en Australie.

20151111_022433

LE CANDIDAT DU PARTI ISHEMA AUX ELECTIONS RWANDAISES DE 2017 TERMINE SA TOURNÉE AUSTRALIENNE

Le Parti Ishema a pris une décision sans recul : rentrer au Rwanda pour travailler main dans la main avec tous les Rwandais, pour déraciner le pouvoir dictatorial de Kagame, et restaurer l’Etat de droit. La situation sociopolitique du pays comporte une urgence non ajournable : combattre  le mensonge institutionnalisé ; le terrorisme érigé en système de gouvernement  ; l’accaparement des biens du pays par une clique criminelle sans scrupule ; le développement séparé (apartheid) entre les Rwandais sur critères ethniques et le lieu de naissance etc. Avec détermination, le Parti Ishema a fait de la lutte contre cette dictature impitoyable sa priorité. Pour ce faire, le Parti Ishema s’est fixé la date du 28 janvier comme jour J pour sa rentrée au Rwanda.

1. Préparation de la rentrée au Rwanda.

20151114_105345

Dans le cadre de cette imminente rentrée au Rwanda, le Parti Ishema porte sur son agenda de multiples visites aux quatre coins du monde pour un double objectif :

*Rencontrer la diaspora rwandaise pour un échange sur la situation du pays et les solutions à envisager .

*Concertation avec les acteurs clés de la politique internationale intéressés par  la stabilisation politique du Rwanda et de la région des Grands Lacs.

C’est dans ce cadre que les visites et rencontres à haut niveau ont eu lieu avec l’Union Européenne (juin) ; le Royaume Uni (août) ; les États-Unis (octobre) et l’Australie (novembre). Le travail de concertation internationale est long, laborieux et demande beaucoup de soutiens.

Dans ces concertations, nous insistons sur les points principaux de la crise politique rwandaise  provoquée par les  agissements du régime de terreur et dictatorial imposé par la mafia (Agatsiko) du FPR.

2. Visite en Australie.

20151111_071917

Dans notre visite du 11au 23 en Australie, un échange fructueux avec les hautes autorités du pays a été focalisés sur cinq points.

(1)Au même titre que l’Australie, le Rwanda est membre du Commonwealth, formé par les anciennes colonies britanniques. Cette organisation repose sur des idéaux clairs en faveur de la démocratie et des droits humains. Malheureusement, le pouvoir rwandais agit de façon répétitive en flagrante violation des principes fondamentaux du Commonwealth dont il est membre depuis 2009.

(2)L’Australie fut partie prenante de la force de maintien de la paix au Rwanda en 1994. Le contingent australien fut témoin du massacre des refugiés de Kibeho, massacre porté à terme par le Colonel Fred Ibingira, sous les ordres du général Paul Kagame, et qui se solda par 8000 tués , tous civils. Les militaires formant ce contingent australien ont eu le courage de dénoncer ces crimes de guerre et de maintenir active la mémoire de ces victimes innocentes.

(3)L’Australie offrit une terre d’accueil à  environ 19 milles familles de  refugiés rwandais fuyant la barbarie du FPR. Ces Rwandais ont pu, au bout d’un calvaire atroce, retrouver en l’Australie une terre de paix.

(4)L’Australie collabore au développement du Rwanda par des bourses octroyées à la jeunesse rwandaise, principalement dans le domaine de l’agriculture et de l’élevage.

(5)Le peuple australien, connaisseur des crimes du régime du FPR, a marqué ses distances avec la dictature de Kigali. Pour cela, le gouvernement australien s’est opposé à l’ouverture d’une ambassade rwandaise sur son sol. De ce fait il a mis un frein à l’insécurité que la diplomatie belliciste de Kagame sème sur son passage à la poursuite des opposants réels et imaginaires.

20151120_025734

Les autorités australienne se sont montrées réceptives et partagent nos inquiétudes. Elles se sont engagés à :

*La plaidoirie sur le déficit criant en matière des droits humains et des libertés violés constamment per le FPR.

*Soutien et appui en vue du changement pacifique au Rwanda.

*Implication pour une tenue d ‘  élections libres et pacifiques  en 2017.

 

3. Échange avec la Diaspora rwandaise vivant en Australie.

Les échanges avec les Rwandais vivant sur le sol australien, surtout dans les villes de Sydney et Perth, ont permis un dialogue de convergences sur les point suivants :

*Il est temps de mettre fin à la dictature du FPR et de rétablir la souveraineté du peuple  rwandais.

20151121_100126

*Les 2 mandats constitutionnels du président Kagame prennent fin en 2017. L’ordre constitutionnel et l’alternance politiques sont les bases d’une stabilité politique durable.

*Les tentatives d’une revision  constitutionnelle taillée sur les mesures d’un individu en la personne de Kagame portent les germes d’une instabilité aux dimensions imprévisibles.

*L’alternance et les élections de 2017 constituent une exigence non négociable.

L’objectif du Parti Ishema de pacifier  la scène politique rwandaise ne peut être atteint  sans la participation de tous les rwandais, de l’intérieur comme de l’extérieur.

La politique extérieur belliciste du régime de Kigali préoccupe à l’extrême. Plus particulièrement, l’agression flagrante contre le voisin Burundi doit s’arrêter sans délai.

20151111_072858

Remerciements.

Nos remerciements sincères vont à tous les militants et sympathisants d’Australie, particulièrement à ceux et celles de Sydney et Perth.  Le pire soutien à la dictature c’est l’indifférence, la peur et la résignation. La cause du Rwanda et des Rwandais est nôtre.

Ensemble nous vaincrons.

Vive le Rwanda

Vive la démocratie

Vive le peuple amis d’Australie.

 

mandela-300x148

Nelson Mandela ati :   “Kwibohoza bitangirira mu mutwe”.

Mu kiganiro mpaka radio Itahuka yagiranye na Padiri Thomas Nahimana (taliki ya 28/11/2015), umukandida ku mwanya wa Perezida wa Repubulika mu matora ya 2017, hagarutswe ku ihinduka ry’ubutegetsi muri 1959 nk’icyitegererezo cy’ibishobora kuba mu myaka iri imbere. Hari uwahamagaye ari muri Kanada agira ati “Kayibanda kuba yarageze kuri iriya revolisiyo ni ukuba ababiligi baramurwaniye”. Umutumirwa mukuru we, Padiri Thomas, yagiraga ati umurimo wakozwe na bariya bayobozi, Kayibanda na bagenzi be, ni uwo gushimwa no gufataho icyitegererezo. Nzinduwe no kugira ngo turebere hamwe uko ubutegetsi buhirima, muri rusange, ndetse tunarebe uko ubwa cyami bwahirimye muri 1959, byadufasha kumva ibiri imbere.

1. Urugendo rwa politiki.

Mu gusobanura isano hagati ya politiki n’ubutegetsi, reka nifashije ibyanditswe n’umuhanga Jean Hakorimana, umwarimu mu gihugu cya Espagne, muri Kinyamateka numero 1852 yo muri Nyakanga 2015. Yaragize ati, “mu bumenyi bwa politiki (science politique), politiki ni igikorwa cyose gikorewe mu ruhame, kigamije guha isura imigendekere y’umuryango n’igihugu muri rusange. Ibi bivuze ko ibyo abantu bakora mu mbere bamaze kwegekaho urugi bititwa ibikorwa bya politiki, kabone n’aho byagira ingaruka mu migendekere yayo…Politiki itangira ku myumvire y’umuntu umwe cyangwa bake, bikazabyara impaka, abantu bakagenda biyegeranya bakurikije aho buri wese ahagaze, bikazakura bikabyara amashyirahamwe, amashyaka, amatora n’amategeko. Akenshi ibi by’amashyirahamwe n’amashyaka ni byo abantu bita politiki. Nyamara uru rwego rwa politiki ntirwagerwaho hatabanje ziriya ntambwe zibanza. Dufate urugero mu mateka y’Amerika. Mu myaka ya za 1960, abirabura baho ibihumbi n’agahumbagiza bigabije imihanda bamagana amategeko yabavanguraga. Nyamara imbarutso yatanzwe n’igikorwa cy’umugore umwe witwa Rosa Parks. Umunsi umwe, mu ruhame, yanze kwimukira umuzungu ku ntebe yo muri bisi, nk’uko amategeko y’ivangura yabiteganyaga”.

2. Itandukanyirizo hagati ya politiki n’ubutegetsi.

Mu kugereranya politiki n’ubutegetsi, uyu musesenguzi abigereranya mu buryo bwumvikana neza. “Ugereranyije politiki n’ubutegetsi, wavuga ko urubuga rwa politiki rugarukira ku mpaka mu bitekerezo n’ibyifuzo. Ubutegetsi bwo ni intambwe ituma umwe muri benshi bajyaga impaka yegukana ubushobozi bwo gushyiraho amategeko agenga bose. Kugira ngo bigerweho, ababona ibintu kimwe bishyira hamwe bagafata ubutegetsi mu nzira zinyuranye, yaba amatora cyangwa ingufu. Ubutegetsi ni bwo butuma ibitekerezo bihinduka amategeko, kandi ayo mategeko akagenga bose, ababyibonamo n’ababirwanya. Nyuma y’iyi ntambwe, izo mpande zombi zikomeza kugaragarira mu bari ku butegetsi n’abatavuga rumwe na bo (opozisiyo).

Aho demokarasi itaniye n’igitugu, ni uko demokarasi igena umwanya ibikererezo bitari ku butegetsi bikomeza kwigaragarizamo mu ruhame. Yemera ko ibitekerezo bitari ku butegetsi bikomeza kubyara ibikorwa bya politiki, ku buryo na byo umunsi umwe bishobora kuzagera ku butegetsi. Naho igitugu cyo, gicungira ku muryango ngo ibitekerezo bitari ku butegetsi bitabyara ibikorwa bya politiki (bitajya mu ruhame), ahubwo bigume gusa mu nzu no mu mutima wa buri wese. Nyamara igitugu ntigishobora gusiba burundu ibitekerezo badahuje. Icyo gikora gusa, ni ukubuza ko bijya ku karubanda mu nzira iyo ari yo yose, ngo bitabyara ibikorwa bya politiki. Mu yandi magambo, igitandukanya demokarasi n’igitugu, ni uko muri demokarasi, nyuma yo gutera intambwe yo gufata ubutegetsi (binyuze mu matora), politiki irakomeza. Urubuga rwo kujya impaka z’ibitekerezo ntiruhagarara. Naho mu miyoborere y’igitugu, ugeze ku butegetsi ahita afunga urubuga rwa politiki”.

3. Icya mbere kiranga ubutegetsi ni uko nta wifuza kuburekura. Ikibazo ni Inzira zo kubukomeza.

Muri kamere y’ubutegetsi, nta muntu ubufata agamije kuburekura. Ibi hari uwo byatungura, ariko reka nisobanure. Ubutegetsi bushobora kugirwa n’ishyaka cyangwa umuntu. Ishyaka riba rifite umurongo rigenderaho. Riba ryifuza ko ibyo bitekerezo byaryo byazayobora igihugu ubuziraherezo. N’iyo ubutegetsi bufitwe n’umunyagitugu, aba ashaka kuzaburaga umwana we cyangwa agatsiko ke (nk’igihe bufitwe n’itsinda rya gisirikari). Muri rusange, igitandukanya demokarasi n’igitugu ni inzira zinyurwamo mu kugumana ubutegetsi:

• Muri demokarasi, ufite ubutegetsi aharanira guhora imbere mu kugeza abaturage ku byo bashima kuko ari bo babutanga. Ikindi muri demokarasi, ushaka kuramba ku butegetsi areba inzira amategeko yateganyije. Niba wenda manda zemewe umuntu umwe ari ebyiri, agategura umukandida mushya azamamaza nyuma yazo.

• Mu butegetsi bw’igitugu ho, ubufite aburindisha intwaro kabone n’aho abaturage baba batamushaka. N’iyo hateganyijwe inzira zimuha nyirantarengwa, aca mu kigunda, mu kibunda no mu myobo ngo akunde abugumeho. Mbese nk’ibi byogeye muri Afurika byo guhindura Itegeko Nshinga.

Mu yandi magambo, muri demokarasi, uguma ku butegetsi si umuntu ni ibitekerezo. Ibitekerezo bya politiki biharanira kuguma ku butegetsi ariko abantu babisegasiye bo bakagenda bahinduka. Ikindi kiranga ubutegetsi bwa demokarasi, ni uko ubugumishwaho no kuba ari wowe ukorera abaturage kurusha abandi. Iyo habonetse ugutambutse, aragutsimbura, ugasubira kwisuganya mu myumvire n’imikorere, nyuma ukazagaruka kwiyereka abaturage. Igitugu aho gitandukaniye na demokarasi ni uko aha ho ibitekerezo atari cyo gikuru. Si ibitekerezo biharanira kuguma ku butegetsi, ahubwo ni abantu. Bashobora no kugenda bahindura ibitekerezo, igikuru ni uko bo badahinduka. Icya kabiri ni uko ikigumisha ku butegetsi atari ukurusha abandi gukorera abaturage, ni ingufu z’amoko anyuranye.

4. Icya kabiri kiranga ubutegetsi ni uko nta wishimira abatavuga rumwe na we.

Turetse no ku butegetsi bw’igitugu, no muri demokarasi nta wishimira opozisiyo. Ndetse iyo ayibonye urwaho arayisenya. Urugero rutari kure twarufatira mu Bufaransa. Ubwo Sarkozy n’ishyaka UMP bari ku butegetsi, bakoze ibishoboka byose ngo abo batavuga rumwe b’abasosiyalisti bacike intege. Barabanje ab’inkwakuzi muri bo ariko na none b’inkundarubyino nka Bernard Kushner barabiyegereza babaha imyanya, ariko banaboneraho barabacuyura muri politiki. DSK (Dominique Strauss Khan) byagaragaraga ko ashobora kuzabahagama mu matora bamushukishije kuyobora ikigega cy’imari (FMI) umutego umutsinda yo (ndavuga gupfa mu bya politiki). N’ahandi ni uko abantu batabyitaho, ubonye urwaho abo abatavuga rumwe na we ntabarebera akari urutega. Gusa muri demokarasi bikoranwa ubwenge n’uburere, nta rugomo n’amahane.

Muri make, ufite ubutegetsi burya aba afite ingufu nyinshi ku buryo ubundi abatavuga rumwe na we batahangana na we kabiri batarasenyuka. Impamvu opozisiyo ikomeza kubaho ikwiye kumvikana.

5. Kuki se opozisiyo zibaho mu gihe abafite ubutegetsi baba batazicira akari urutega.

Opozisiyo ibeshwaho n’impamvu imwe: kuko ari AMABURAKINDI. Ni ukuvuga ngo no muri demokarasi iyaba byashobokaga bayizimya burundu. Muri demokarasi, ikiyigira amaburakindi ni amategeko n’imyubakire y’inzego bihamye. Umwanya wayo uba warateganyijwe ku buryo n’uri ku butegetsi akinishije kurengera amategeko yamucura inkumbi. Yakoresha amayeri cyangwa akitwaza ukutareba kure kw’abagize opozisiyo, akaba yababibamo urumamfu, ariko nta na kimwe yakora hanze y’amategeko. Muri make, muri demokarasi opozisiyo ibaho kuko irengerwa n’amategeko, ndetse n’umuco wa politiki muri rusange ukaba waramaze kuyishingira igiti.

Mu butegetsi bw’igitugu ho biragoye. Nta muco wa politiki uhaboneka washingira igiti opozisiyo ngo ikore mu mudendezo. Akenshi nta n’amatageko aba ahari, n’iyo ahari ntiyubahirizwa. Ni yo mpamvu akenshi kuba muri opozisiyo (kutavuga rumwe n’abari ku butegetsi) byitwa amazina nko kugambana, kudakunda igihugu, kubiba amacakubiri n’ibindi.

Igitangaje ariko, ni uko no mu butegetsi bw’igitugu opozisiyo itajya ibura. Wenda bayica intege bakanayitega imitego yose ishoboka, nyamara ntibiyivanaho burundu. Aha rero ni ho hari ibanga rikomeye.

6. Kuki opozisiyo ishoboka mu butegetsi bw’igitugu.

Niba twavuze ko muri demokarasi ubutegetsi bwemera opozisiyo by’amaburakindi kuko amategeko yayishingiye igiti, mu butegetsi bw’igitugu ho ibintu biragoye. Ubutegetsi bw’igitugu bwemera opozisiyo ku mbaraga (ntihagire uwumva iza gisirikari). Imbaraga ziri amoko menshi: imyigaragambyo, kugumura abaturage, guha ubutegetsi akato (non collaboration) n’ibindi. Ku muhero w’uru rutonde, na za mbagara za gisirikari wazishyiraho. Akenshi iyo ubutegetsi bukoresha ingufu za gisirikari, amaherezo biratinda na opozisiyo ikazageraho ikabyiga. Ni bya bindi ngo ukoze hasi yibutsa umusazi ibuye.

Muri make rero, urugero rwo gushyigikirwa n’abaturage, ingufu zo kwishyira hamwe no kubuza ubutegetsi amahwemo, ni cyo cyonyine gishingira igiti opozisiyo. Iyo ibyo bibuze, bayiniga itaranavuka. Imbaraga z’abaturage abenshi ntibazi uburemere bwazo. Zirusha uburemere izindi zose, ndetse n’iza gisirikari. Iyo abaturage bageze aho bavuga bati turanze, ubutegetsi bw’igitugu n’aho bwaba bukomeye gute buba bwamaze guhirima. Byaragaragaye mu minsi ishize. Za Misiri, za Tuniziya n’ahandi si uko abategetsi baho batagiraga intwaro. Ariko umunsi abaturage bagize bati turanze, bararashe nyamara baratsindwa.

7. Umunzani hagati y’imbaraga za opozisiyo n’iz’ubutegetsi ugendera ku mahame ane.

1. Iyo ubutegetsi bufite imbaraga kandi na opozisiyo ikaba ari uko ibibona: opozisiyo icisha make ikayoboka.
2. Iyo ubutegetsi bufite imbaraga nyinshi ariko opozisiyo yo yibwira ko ari nke: opozisiyo iraburwanya byarimba ikanabuhirika.
3. Iyo ubutegetsi bufite intege nke nyamara opozisiyo yo yibwira ko bukomeye: opozisiyo icisha make ikayoboka.
4. Iyo ubutegetsi bufite imbaraga nke kandi na opozisiyo ikaba ibizi: opozisiyo iraburwanya byarimba ikanabuhirika.

Ziriya mpamvu enye uzitegereje urasanga zubakiye ku byo abantu bemera. Hari ibyo abantu bemera bitariho bikabatsikamira, hari n’ibiriho banga gushyiramo ukwemera bakabitsimbura. Ikigenga ibintu si ikbaraga z’ubutegetsi ahubwo mbere na mbere ni uko opozisiyo ibubona. N’iyo bujegajega ariko opozisiyo yo yibwira ko budahangwarwa iratinya igahora yimunyamunya. Ni yo mpamvu ingoyi ya mbere mbi iba mu mutwe, kwibihora kwa mbere na ko kugahera mu bitekerezo. Uwashingira ahangaha byamufasha kumva byinshi byahise, ibiriho n’ibizaza:

-Impamvu FPR ihoza ku munwa ko ngo ari akataraboneka n’indahangarwa kuva ngo isi yaremwa.
-Icyatinyuye ba Kayibanda bagahangara ubutegetsi bw’umwami muri 1959.

Edmond Munyangaju

(Biracyaza).

Umwihariko wa Revolisiyo: Ni iki gituma Agatsiko-Sajya Kabasha Kunesha Miliyoni 11 z’Abanyarwanda?

people power

Itegereze iyi foto: ibaze aba baturage baramutse bavuye kuri uru rubaho, uriya ubabwira ijambo byamugendekera bite? Ni koko burya umunyagitugu akoresha imbaraga z’abaturage mu kubakandamiza. Abaturage baramutse babimenye bagafata icyemezo, umunyagitugu yarara ahirimye mu manga.

Banyarwanda banyarwandakazi namwe nshuti,

twifuje kongera kubagezaho ingingo zikubiye mu butumwa bw’umwihariko wa revolisiyo. Ni amasomo yerekana uko rubanda ikwiye kwitwara mu gihe u munyagitugu akomeje kwikanyiza, kwizirika ku butegetsi, gusuzugura ataretse no gukenesha abenegihugu no kubagira abagererwa mu gihugu cyabo. Iki ni igice cya mbere, ibindi bizakomerezaho.

Muryoherwe.

 

Abantu benshi bakunze kwibaza uburyo bishoboka ko umunyapolitiki umwe gusa nka Paul Kagame ayobora ku gitugu Abanyarwanda miliyoni 11, imyaka irenga 20 igashira, abaturage batamukunda, bakabura imbaraga zo kumukuraho.

Igisubizo :

Ndabanza gusobanura ko politiki bitavuga amanyanga, kwiba, kubeshya no kwica abaturage nk’uko abanyapolitiki babi twakunze kubona iwacu batumye tugumana isura mbi y’uwo murimo utoroshye. Umwuga wa politiki ni umwuga mwiza cyane, ndetse uruta indi yose kuko abawukora neza bashinzwe kwita ku buzima bw’abenegihugu kugira ngo babeho mu mahoro n’umutekano kandi babone uko bakora indi mirimo yo kwiteza imbere mu by’ubukungu no mw’ iyobokamana. Iyo umwuga wa politiki tuwuhariye ibisambo n’abambuzi, twese bitugiraho ingaruka mbi, tugahora mu ntambara z’urudaca, mu mwiryane…mbese nk’uko bimeze ubu mu Rwanda. Kiliziya gatolika yo yashyizeho n’umutagatifu ushinzwe kuvuganira abanyapolitiki mw’ijuru, ni umwongereza witwa Thomas More. Birumvikana rero ko uwo murimo wemewe n’abo mu ijuru atari umwihariko w’abicanyi, abanyakinyoma n’ingegera z’ubwoko bwose.

Ni gute umuntu umwe nka Paul Kagame ashobora gushyira abantu miliyoni 11 ku ngoyi ?

Birashoboka rwose. Ibanga rye ni uko afata ingufu z’abaturage ubwabo (miliyoni 11), akaba arizo ababohesha! Burya rero icyo Paul Kagame adushoboza ni uko yabashije kurema agatsiko k’abantu bake cyane batarenze 8,(umunani ujya inama uruta ijana rirasana !), abo bakaba ari abantu bamwumvira 100%, badashobora kumugambanira. Si ngombwa ko abo bantu baba abanyamicomyiza, ndetse ahubwo tuzi ko bashobora kuba ari n’abicanyi kabuhariwe! Bariya 8, rero nibo bamufasha gushyira ku ngoyi abandi bantu nka 80, bikundira iraha no gutunga ibyamirenge, ubundi bakiyemeza kugaraguza abaturage agati no kubica urubozo nk’uko Umutware mukuru abyifuza. Abo 80 nabo barakugendera bagaterera abandi 800 ku kiziriko, bakabuvumvisha ko bagomba gukorera Icyama byanze bikunze. Abo 800 iyo bamanutse nabo baragenda bakaboha abandi ibihumbi 8 (Inzego z’ibanze !); abo nabo bakakugendera bakifatira miliyoni umunani, ntizishobora kwinyagambura!

Wajya kureba ugasanga igitugu cya Paul Kagame kirangeraho jye w’umuturage rwimbyi, kikansanga aho nituriye mu ishyamba, kandi uwo Paul Kagame ntaramuca n’iryera ! Igitangaje ni uko iyo mfunguye amaso, nsanga no mu muryango wanjye bwite harimo bene abo abantu bakorera “Umulyango”(w’Abanyarwanda!!!!!), bampoza ku nkeke ko ngomba kuyoboka uwo munyagitugu ubeshejweho no kuncuza utwo nkoreye niyushye akuya, akazashirwa ari uko anyambuye ubuzima !

IBANGA RYA 1: Umunani ujya inama uruta ijana rirasana

Ibanga rya mbere dukwiye kumva ni irihe ? Ni uko ubutegetsi bw’igitugu buba rwose bwubakiye kuri kariya gatsiko k’abantu 6 cg 8 banywanye, batagambanirana. Baramutse basubiranyemo, iby’ingoma y’igitugu byaba birangiye.

IBANGA RYA 2: Agatsiko gahabwa ingufu n’uko abaturage bakumvira

Ibanga rya kabiri ni uko ingoma y’igitugu nta zindi ngufu igira uretse izo ihabwa n’abaturage bayumvira. Umunsi umwe, abaturage bagize bati “ntitugishaka kukumvira”, agatsiko kakwira imishwaro, abaturage bakibohoza !

None se kuki abaturage bamaze kubona ko bakandamijwe batinyagambura ngo birukane ingoma y’igitugu ?

Burya rero ntawavukiye kuba umucakara ubuzima bwe bwose ! Niba abaturage bari ku ngoyi nk’abo mu Rwanda muri iki gihe badahaguruka ngo bahangane n’ingoma y’umunyagitugu Paul Kagame, ni uko yenda  batabifitiye imbaraga zihagije, ziruta iz’agatsiko.

IBANGA RYA 3 : Agatsiko k’abantu umunani karusha imbaraga abantu miliyoni 11 ?

Ibanga rya gatatu rigomba kumvikana aha ni iri : 8>11 000 000 ? Ni ukuvuga ngo “Ese agatsiko k’abantu umunani karusha imbaraga abantu miliyoni 11 ?” Igisubizo ni YEGO.

Kubera iki ? Buriya rero agatsiko k’abantu umunani karusha abaturage miliyoni 11 ingufu kuko ko kaba kashyize hamwe imbaraga zako (équipe ou bande organisée). Iyo kagabye igitero ku baturage, kirinda gutera benshi icyarimwe, ahubwo ingufu z’abantu umunani zigatera umuturage umwe umwe. Ku mpamvu y’uko ziriya miliyoni 11 nta bumwe zifitanye (11.000. 0000=1+1+1+1+1+1+1…. ; masse non organisée), ingufu zabo ziba zitatanye ntizibashe gukanga kariya gatsiko no kugashyigura mu birindiro byako!

Uwabyumva neza ni Umunyarwanda waba warigeze kugira akaga ko kubona abasoda nka 6 ba FPR bazindutse iwe n’imbunda zabo, mu cya kare nko mu masaa kumi za mu gitondo, bakagukinguza bagutuka ngo “kingura iki gihugu cyawe cy’inzu wa mujinga we”! Abana bagakangukira hejuru umutima udiha, nawe ugakingura urugi uhinda imishyitsi ! Mbega ukuntu wumva uri wenyine kuri iyi si, ukabone neza ko ubuzima bwawe buri mu biganza by’abo bicanyi, ko bashobora kugukoresha icyo bashatse kandi isi igakomeza ikazenguruka, ntihagire ubaza ibyawe! Ibyo kandi biba ku Banyarwanda batagira ingano, buri munsi, buri kwezi, buri mwaka….

Nyamara twese tuzi neza ko atariko igihugu cyakagombye kuyoborwa, hari ukundi byagenda.

Ubutaha tuzarebera hamwe ikibura ngo abantu bagere ku bumwe bwabafasha guhangana na Paul Kagame n’agatsiko ke.

Biracyaza…

Niba ufite icyo ushaka gusobanuza, watwandikira kuri aderesi ikurikira:

ishema_party@yahoo.fr cyangwa se ugasura urubuga http://www.ishemaparty.mobi ukatwandikira ukoresheje uburyo bwateganyijwe. Ushobora no gusura imbuga zacu kuri facebook.

Formule « Demokarasi y’impanga » niyo izagarura Abanyarwanda icyizere cyo kubana mu mahoro.

ishema-congres-menDemokarasi y’impanga tuyumve dute?

1. Tuzi neza ko Demokarasi bivuga ubwisanzure bwa rubanda, mu kwigenera politiki iyobora igihugu no mu kwihitiramo abategetsi bayishyira mu bikorwa. Ubutegetsi bushingiye kuri demokarasi bugaragazwa n’uko bufasha abenegihugu kubana mu bworoherane, uburenganzira bwa buri wese bukamenyekana kandi bukubahirizwa, hagira abashyamirana bagakiranurwa mu butabera, bityo mu gihugu hakabaho ituze n’umudendezo.

2. Iyo witegereje uko Abahutu n’Abatutsi bamaze imyaka itari mike baryana bapfa ubutegetsi, ntiwabura gutekereza kuri ya nkuru ya Bibiliya ivuga iby’abavandimwe « Gahini na Abeli ». Gahini abajijwe iby’umuvandimwe we yari amaze kwivugana yarihanukiriye asubiza Imana ati « ni nde wangize umurinzi wa murumuna wanjye ? ». Iyi myaka dusize inyuma Abanyarwanda natwe twaranzwe no kubana nk’abatagira icyo bapfana. Iyo gatebegatoki ya Gahini na Abeli Abanyarwanda bamaze kuyirambirwa. Barashaka kubaho nk’abavandimwe beza, kubana nk’impanga nyakuri (vrais jumeaux) nibyo byatanga amahoro.

3. Iyo witegereje impanga mu nda ya nyina ndetse na nyuma y’ukuvuka kwazo hari byinshi wazigiraho. Iyo impanga zikiri mu nda, kugira ngo zibeho ZIGOMBA KWEMERA gusangira amaraso ya nyina nta gucurana. Kubera ko inzu (nyababyeyi) ziba zituyemo atari nini cyane, ziremera zikikunjakunja, byaba ngombwa zigasa n’izihoberanye amanywa n’ijoro, amezi icyenda agashira, zikavuka. Mu mikurire y’impanga bigaragara ko hari byinshi cyane bizihuje: gusa ku isura, gukunda bimwe, gusaranganya twinshi, gukundirana…!

4. Abahutu n’Abatutsi b’i Rwanda babishaka batabishaka, ibibahuza ni byo byinshi cyane kurusha ibibatanya, ntabwo imibereho yabo itandukanye n’iy’impanga. Kugira ngo bakomeze kubaho batarimburana, hari ibintu by’ingenzi cyane bagomba kumvikanaho byanze bikunze :

(1)Gutegura IHURIRO karahabutaka rivugirwamo ukuri, nta buhendanyi, rikitabirwa n’Abanyarwanda b’amoko yose (Abatutsi, Abatwa, Abahutu, abahawe ubwenegihugu), abatuye mu gihugu n’ababa hanze y’ u Rwanda, baturutse mu nzego zose z’ubuzima bw’abenegihugu.

(2)Gusinya amasezerano yo guca burundu inzira y’imirwano isesa amaraso igamije gufata ubutegetsi.

(3)Kunvikana ku mahame ya DEMOKARASI y’UMWIMERERE yabafasha gushyiraho ubutegetsi buri bwoko bwibonamo.

5. Demokarasi y’impanga yakubakirwa ku yahe mahame?

Demokarasi y’Impanga izaba yubakiye kuri aya mahame ane y’ingenzi:

(1). Imyaka 25 yo kwimenyereza (une génération).

Ubaze uhereye ku italiki ya 1 Ukwakira 1990, wasanga u Rwanda rugiye kumara imyaka 25 mu ntambara z’urudaca, ari izabereye mu gihugu imbere ari n’izateye itabi Akarere k’Ibiyaga bigari.
Ntawe utabona ko gukemura ibibazo byose twatewe n’izo ntambara bizatwara igihe kinini kirenze kure icyo tumaze mu ntambara. Mu rwego rwo komora ibikomere no gukira iyo ndwara y’irondakoko, hakenerwa imyaka nka 25 yo kunywa UMUTI. Muri make « Formule » yakoreshwa mu gihe cy’imyaka 25.

(2). Ihame ry’uko rubanda igomba “kwitorera abategetsi” mu bwisanzure ryakwimakazwa.

Demokarasi y’Impanga ishobora kwinjizwa mu matora, bityo abaturage bakitorera abo bashatse ariko batirengagije no gutera intambwe mu gukemura ikibazo cy’irondakoko. Dore uko byakorwa:

Ku myanya y’ingenzi itorerwa na rubanda, kuva mu rwego rw’igihugu kugera mu rwego rw’Akarere(District-Commune), ni ukuvuga:

*Perezidansi ya Repubulika
*Inteko Nshingamategeko
*Ubuyobozi bw’Uturere

Nta mukandida uziyamamaza ari umwe. Iteka hazajya hiyamamaza babiri babiri(DUO), umuhutu n’umututsi cyangwa umututsi n’umuhutu. Ni ukuvuga ko mu gihe Ishyaka rya politiki ryamamaza abakandida baryo rigomba kubanza kubaka iyo DUO. Mu gihe iyo DUO itowe, umwe yaba umuyobozi (tête de liste), undi akamwungiriza.

Dore ingero:

-Umwe yaba Perezida wa Repubulika undi akamubera Visi-Perezida;
-Bombi bakwinjira mu ntekonshingamategeko;
-Umwe yaba Mayor undi akaba Visi-Mayor wa mbere…

Ku bakandida batari mu mashyaka ya politiki, umukandida w’Umuhutu yajya yishakira umututsi bafatanya, nabo bakarema iyo DUO. Umukandida w’Umututsi akirambagiriza umuhutu bafatanya.

Biragaragara neza ko kugira ngo bashobore kugera ku ntsinzi, bisaba ko abakandida bafatanyije DUO, bakomeza kujya inama no gufatanya muri byinshi, haba mu gutegura umushinga w’ibyiza bashaka gukorera Abanyarwanda (“projet de société”), mu matora, ndetse n’igihe bageze mu buyobozi!

ICYITONDERWA no 1:

Kugira ngo iyi Demokarasi y’impanga ishobore kwera imbuto zunga Abanyarwanda, bizaba ngombwa ko Itegekonshinga n’andi mategeko ashimangira ubumwe n’ubufatanye muri iri tsinda(DUO), akigizayo ishyari n’ukwiganzurana hagati y’abagize itsinda(DUO). Bikagenwa ku buryo abagize DUO yiyamamarije hamwe “basangira gupfa no gukira”. Ni ukuvuga ngo niba bigaragaye ko Perezida ananiwe akazi ke, bikaba ngombwa ko asezererwa, na Visi-Perezida we bagomba kujyana; Mayor unaniwe akajyana na Visi-Mayor we; no mu Nteko Nshingamategeko bikagenda bityo. Ibi byatuma buri wese mu bagize itsinda(DUO) yumva ko ari umurinzi n’umufasha wa mugenzi we, akumva ko umusonga wa mugenzi we ugomba kumubuza gusinzira !

(3).Mu nzego z’ingenzi z’ubuyobozi bw’igihugu (Administration), “Formule Demokarasi y’impanga” yashyirwa mu bikorwa, Abahutu n’Abatutsi bakagira amahirwe angana: 100%. Ahafatirwa ibyemezo hose hakaba hari DUO y’umuhutu n’umututsi.Umwe yaba ayobora undi akamwungiriza:

*Muri Guverinoma
*Mu rwego rukuriye ubucamanza
*Mu buyobozi bukuru bw’ingabo z’igihugu n’ubwa polisi

(4). « Formule Demokarasi y’impanga » yagirwa ishingiro ry’uburezi n’uburere.

U Rwanda rw’ejo rwigishijwe kubana aho kuryana, ejo hazaza h’u Rwanda haha buri wese icyizere cyo kubaho mu mahoro, bikamutera ubutwari bwo kwiyubaka no gutanga umuganda mu kubaka Urwamubyaye. Iyi “Formule” yakwigishwa mu mashuri yisumbuye n’amakuru, urubyiruko rugatozwa kuyisesengura no kumva ibyiza ishyize imbere.

IKIBAZO CY’ABATWA CYAKWITABWAHO CYANE

Ikibazo gikomeye Abanyarwanda bo mu bwoko bw’Abatwa bafite ni uko batitaweho bihagije: barasuzugurwa, baravangurwa, baranenwa… ubu bikaba bigaragara ko basigajwe inyuma muri byishi, kugeza ubwo Agatsiko kabita “Abasigajwe inyuma n’amateka”.
Kugira ngo Abatwa nabo bashobore kugira uruhare rwuzuye mu buzima bw’igihugu hagomba gushyirwaho gahunda yihariye yo kubitaho:

1. Abatwa bagomba kugira “organisation” yihariye guhera hasi kugera mu rwego rw’igihugu.
2. Gufasha abana b’Abatwa bose bagashyirwa mu ishuri kandi bagahabwa ibyangombwa byose bikenewe.
3. Guhagararirwa muri Guverinoma no mu Ntekonshingamategeko.

Icyitonderwa no 2:

Umutwa nashaka kwiyamamariza kuba Perezida wa repubulika, mu nteko ishingamategeko cyangwa ku buyobozi bw’Akarere, nawe azishakira umuhutu cyangwa umututsi bafatanya kurema DUO, kugira ngo “Formule ya demokarasi y’impanga” yubahirizwe.

UMWANZURO

Ikibazo cy’umwiryane “Hutu-Tutsi” kiriho kandi cyasenye byinshi mu Rwagasabo. Muri make umuntu yagerageza kugishushanya atya:

1.Ku ruhande rw’Abatutsi:

(1)Hari Abatutsi bifitemo “ukwikuza kurenze igipimo” (“complexe de supériorité”) bakumva basumba Abahutu, ndetse bakumva batakorana nabo, kereka Abahutu bemeye kubabera ABAGARAGU n’ABAGEREERWA. Basuzugura Abahutu.

(2)Gusa aba Batutsi bakomeza guterwa ubwoba n’uko ari ba Nyamuke mu mubare bityo bagahora bikanga ko Abahutu bashobora kubarimbura. Niyo mpamvu bahitamo guhora bakoresha igitugu n’inzira zisesa amaraso (“violence”) mu gufata ubutegetsi no kubugumaho.

2. Ku ruhande rw’Abahutu:

(1)Hari Abahutu batari bake biyumvamo “ukwisuzugura gukabije” (“complexe d’infériorité »)imbere y’Abatutsi, bikabatera ikintu kimeze nk’ipfunwe iyo bagomba gukorana n’Abatutsi. Ntibizera Abatutsi.

(2)Gusa benshi mu Bahutu bubakira ku cyizere baterwa n’uko ari ba Nyamwinshi bityo umubare wabo ukabereka ko aribo bagomba gutegeka igihugu, bakumva ko aribo bakwiye kugenera Abatutsi imyanya mike ihwanye n’umubare wabo! Ibi na none bisaba ko Abatutsi bakwemera kuba ABAGERERWA!

3. Ikibazo:

Nk’ubu se ko Abatutsi bifatiye ubutegetsi bwose, bakabwikubira kandi bakaba batiteguye kuburekura, igisubizo kizima cyaba ikihe?

4. Hari inzira 4 zo guhangana n’iki kibazo:

Inzira eshatu za mbere ni ruvumwa, iyo twe Abataripfana bo mu Ishyaka Ishema dushyigikiye ni iya kane gusa.

A. Inzira ya mbere:

Abahutu bakwemera kuzibukira uburenganzira bwabo,ubutegetsi bakabuharira Abatutsi, bakemera bakibera INKOMAMASHYI n’ABAGERERWA ku buryo budasubirwaho. Ibi byarashobotse mu gihe cy’ingoma ya cyami, biriho guhera mu 1994, hatagize igikorwa bishobora kumara indi myaka myinshi cyane! Hari Abatutsi bumva ko igisubizo cyabonetse, ko Abahutu badateze kugaruka ku butegetsi ukundi! Ko umuhutu uzajya abyutsa agatwe bazajya bahita bakagesa. Ni ko byifashe muri iki gihe.

B. Inzira ya kabiri:

Ni uko Abatutsi bamanika amaboko bagasubiza ubutegetsi Abahutu kuko aribo nyamwinshi, noneho Abatutsi akaba aribo bongera guhinduka ABAGERERWA. Byarabaye kuri Repubulika ya mbere n’iya kabiri. Hari Abahutu batari bake bakirota ko iyi nzira igishoboka!

C. Inzira ya gatatu:

Niba Abatutsi bakomeje kugundira ubutegetsi no kwikubira ibyiza byose by’igihugu, Abahutu benshi bumva ko bagomba guhaguruka gukoresha ingufu za gisilikari bagatsinsura ubutegetsi bw’Abatutsi, bakabusubirana bwose nk’uko byari bimeze kuri Repubulika ya mbere n’iya kabiri. Iyi nzira irashoboka cyane, ariko ijyana n’icyemezo cyo kurimbura Abatutsi. Iyi nzira yo kurimbura igice kimwe cy’Abanyarwanda yarageragejwe mu 1994, icyo yabyaye twarakibonye!

D.Inzira ya kane:

Demokarasi y’impanga niyo yahagarika umwiryane mu Banyarwanda.

Iyi “Demokarasi y’Impanga” iramutse ishyizwe mu bikorwa mu gihe cy’imyaka 25, ikibazo cy’irondakoko cyaba gikangawe bihagije mu Rwanda. Abahutu n’Abatutsi baba bamaze kumva ko ari abavandimwe, ko ibyiza ari uko bafatanya kubaka igihugu aho kurushanwa kugisenya. Buri wese yaba yaramaze kwiyumvamo Ishema ryo kuba umunyarwanda.

Iyi demokarasi iramutse yakiriwe neza n’Abanyarwanda, ikubahirizwa n’amashyaka ya politiki yose, igakoreshwa mu matora y’abayobozi bakuru b’igihugu,ikagenga imyumvire mishya y’abenegihugu, ibibazo by’ingutu by’irondakoko n’irondakarere byaba bibonye igisubizo kidakuka kandi n’ikibazo cyo gusimburana ku butegetsi (alternance) amaraso atagombye kumeneka, cyaba gisubijwe bidasubirwaho .
Banyarwanda urubuga ni urwanyu. Ngaho nimwinigure mu buryo bwubaka. Kunenga ntibihagije, niba hari icyo udashima muri iki gitekerezo, kigorore cyangwa nawe utange igisubizo cyarushaho gukemura ikibazo cy’akarengane kagirirwa ba Nyamuke, n’ikibazo cy’umwiryane Hutu-Tutsi ugiye kutumaraho abantu.

Nimugire Demokarasi.

Byemejwe na Komite Nyobozi y Ishyaka ISHEMA, le 12/10/2013

Ishami rishinzwe ubukangurambaga.

Ishema ry’u Rwanda.

TWASUYE AUSTRALIA : Abataripfana ntibatezuka ku ntego bihaye !

20151111_022433-e1448724193212-225x300Abataripfana b’Ishyaka Ishema bafite umugambi mwiza kandi usobanutse. Bafite intego bihaye kandi ntibazatezuka batayigezeho. Bazi neza iaho bava n’aho bagana. Bagambiriye gufasha Abanyarwanda kugera ku mpinduka nziza basonzeye, igihugu cy’u Rwanda kikavanwa ku ngoyi y’ubutegetsi bw’igitugu bwubakiye ku kinyoma, iterabwoba n’ukwikubira ibyiza byose by’igihugu.
Kubera iyo mpamvu Abataripfana bakorera mu buhungiro basanze bagomba gutsinda iterabwoba, bagahaguruka bagasanga Abanyarwanda bari mu gihugu, bagafatanya uru rugamba rutagatifu rwo guharanira iyubahirizwa ry’uburenganzira bwa rubanda. Gahunda ntihinduka rero .

Muri iyi minsi mbere y’uko italiki ya 28 Mutarama 2016 igera, Abataripfana biyemeje kwitegura urwo rugendo bashyira ingufu mu kugenderera Abanyarwanda babarizwa mu bihugu binyuranye no mu gutsura umubano n’abategetsi b’ibihugu by’ibihangange bifite cyangwa bishobora kugira inyungu mu Rwanda no mu Karere k’Ibiyaga Bigari.

Muri urwo rwego, twasuye Umuryango w’Ubumwe bw’i Bulayi (Kanama), Ubwongereza( Nzeri), Leta Zunze Ubumwe z’Amerika(Ukwakira ), Australia (Ugushyingo)….kandi turacyakomeza. Twasobanuye ibibazo biremereye Abanyarwanda baterwa n’ubutegetsi bw’igitugu bw’Ishyaka rukumbi rya FPR-Inkotanyi na Perezida waryo Paul Kagame wiyemeje kugundira ubutegetsi no kuyobora u Rwanda nk’aho ari umunani yasigiwe na se Rutagambwa ! Abategetsi bakuru twaganiriye baduteze amatwi kandi badusezeranyije inkunga igaragara n’ubwo idakuraho uruhare Abanyarwanda ubwabo bagomba kugira mu rugamba rwo kwibohoza.

20151111_072858

By’umwihariko muri uku kwezi k’Ugushyingo twasuye igihugu cya Australia. Reka twibutse izi ngingo tutagomba kwirengagiza :

(1) Australia ihuriye n’u Rwanda mu muryango wa COMMONWEALTH ugizwe ahanini n’ibihugu byahoze bikolonijwe n’Ubwongereza kandi ukaba ufite amategeko awugenga , Leta ya Paul Kagame ihora yica !

(2) Abasirikari bashinzwe kurinda amahoro (Peacekeepers) bakomoka muri Australia bari i Kibeho mu 1995 ubwo Paul Kagame na IBINGIRA bafataga icyemezo cyo kurimbura abaturageb’abasivile basaga ibihumbi 8 bari barahungiye muri iyo nkambi . Biboneye n’amaso yabo ubwicanyi ndengakamera Leta ya Kagame ikorera abaturage bayo. Buri mwaka abo basilikari babonye amahano abambari ba Kagame bafitemo uburambea bakora umuhango ukomeye wo gushishikariza Abanya-Australia kwibuka Abanyarwanda b’inzirakaregane baguye i Kibeho.

20151120_025734

(3) Igihugu cya Australia cyakomeje gufasha impunzi z’Abanyarwanda ndetse cyakira ku butaka bwacyo imiryango igera ku bihumbi 19 kandi babayeho neza mu mutekano usesuye.

(4) Leta ya Australia yakomeje gufasha urubyiruko rw’Abanyarwanda mu kubaha buruse zo kwiga kaminuza cyane cyane mu bijyanye n’ubuhinzi n’ubworozi.

(5) Ubungubu Abategetsi ba Australia bazi neza ibibazo bikomeye u Rwanda ruterwa n’ubutegetsi kirimbuzi bwa Kagame ku buryo banze ko mu gihugu cyabo hafungurwa Ambasade y’u Rwanda mu rwego rwo gukumira iterabwoba na politiki y’amacakubiri abambari ba FPR bakwirakwiza aho bakandagije ikirenge hose .

20151111_071917

Abayobozi ba Australia batwakiriye neza kandi, mu rwego rwa Commonwealth, bazakomeza gukurukirana no kwamagana ibyerekeye ihonyorwa ry’uburenganzira bwa kiremwamuntu rikorwa n’ubutegetsi bwa Kagame. Bazashyigikira gahunda yo kuzana impinduka nziza mu Rwanda mu guteza imbere politiki irwanya ivangura n’akarengane. Bazashyigikira ko habaho amatora adafifise kandi ashingiye kuri demokarasi isesuye mu mwaka w’2017.

Twaganiriye kandi n’Abanyarwanda batuye Australia

20151121_100130

Hamwe no gusura abategetsi ba Australia twaganiriye kandi n’Abanyarwanda banyuranye batuye Australia . By’umwihariko twasuye imijyi ya Sydney na Perth .
Aho twanyuze hose intero ni imwe:

(1) Igihe kirageze ngo ubutegetsi bw’igitugu bw’AGATSIKO busezererwe Abanyarwanda basubirane ubwisanzure bwabo.
(2) Paul Kagame urangije manda ze yemererwa n’Itegekonshinga ryo mu 2003 akwiye kwemera kwegama nta yandi mananiza
(3) Gahunda yo guhindura ingingo y’ 101 y’Itegekonshinga ryo muri 2003 mu nyungu za Kagame wenyine n’umuryango we, ni gashozantambara bityo ikaba ari iyo kwamagana ndetse hagakorwa ibishoboka byose ngo iburizwemo bidasubirwaho .
(4) Abanyarwanda bakeneye kwitorera umukuru w’igihugu mushya bishakiye mu mwaka wa 2017.
(5) Gahunda y’Abataripfana yo kujya gukorera politiki mu Rwanda ni iyo gushyigikirwa kuko hari byinshi batashobora kugeraho badahawe inkunga igaragara
(6) Politiki yo guteza umwiryane uhoraho mu Karere k’ibiyaga bigari mu ntambara z’urudaca ikwiye guhagarikwa bidatinze. By’umwihariko Kagame akwiye kwamaganwa mu mugambi mubisha afite wo guteza umutekano muke mu gihugu cy’Abavandimwe b’Abarundi .

20151114_105345

UMWANZURO
Turashimira Abanyarwanda batuye muri Australia batwakiriye neza , bakatwungura ibitekerezo n’inama nziza, bakatwugururira ingo zabo, bakadufasha mu ngendo, bakatwizeza inkunga ikomeye. By’umwihariko abatuye Sydney na Perth turababwira ko umurava bafite ari uw’agaciro gakomeye. Aho ibihe bigeze nitwemere ko abenegihugu bake BIYEMEJE kugira icyiza bakora baruta kure miliyoni nyinshi z’abahisemo kwituramira bakihindura ba NTIBINDEBA ! Igihe kizagera abakoze neza igihugu kibagororere .
Nk’uko babyifuje, Abataripfana bo muri Australia na NewZeland bakwiye kurushaho kwisuganya bidatinze, bakitoramo ikipe nyobozi nshya ishinzwe Umugabane, ahasigaye bakihutira kuagera ku Banyarwanda bose babamenyesha gahunda zihamye kandi zubaka Ishyaka ISHEMA rihishiye u Rwanda .

20151116_014239,

Nta wundi ubitubereyemo, niba nawe wiyumvamo akariro nk’ako niyumvamo, haguruka dufatanye gushaka icyazahura u Rwanda.

Padiri Thomas Nahimana,
Umukandida w’ISHEMA Party mu matora ya Perezida yo mu 2017.

US congratulates Tanzania

usdos-logo-sealPress Statement

John Kerry
Secretary of State
Washington, DC
November 5, 2015

On behalf of President Obama and the people of the United States, I congratulate the people of the United Republic of Tanzania on their presidential and parliamentary elections, reaffirming Tanzania’s strong democratic record.

As President John Pombe Magufuli and his administration assume their responsibilities, we look forward to continuing our close partnership and strengthening further ties between our two countries as we work together to support democratic traditions, promote regional security, and continue to spur economic development.

I also thank outgoing President Kikwete for his efforts to help build a strong and enduring relationship between the United States and Tanzania.

The United States, however, continues to be gravely alarmed by the announcement by authorities that they intend to nullify Zanzibar’s October 25 presidential election.

We strongly urge Tanzania’s new administration to ensure that the will of the Zanzibari people is reflected in the prompt, fair, and peaceful conclusion of the electoral process in Zanzibar.

Le Rwanda accusé de manipuler ses chiffres sur la pauvreté

Selon des informations obtenues par France 24, les autorités rwandaises ont manipulé les dernières statistiques officielles sur la pauvreté. Enquête de notre spécialiste Afrique, Nicolas Germain.

La situation économique du Rwanda est-elle vraiment florissante ? Selon un rapport intitulé “Integrated Household Living Conditions Survey” (EICV4), publié en octobre 2015, la pauvreté est en net recul. Sauf que plusieurs sources, qui préfèrent garder l’anonymat pour des questions de sécurité, affirment auprès de France 24 que ces informations sont faussées.

À l’origine de ce rapport, l’institut privé britannique Oxford Policy Management (OPM) a pour habitude de communiquer des chiffres sur la situation économique aux autorités rwandaises, qui ont ensuite la main pour les publier. “Cette fois-ci, il y a eu un désaccord sur la méthodologie utilisée entre l’institut et les autorités”, explique un expert à France 24.

“Le taux de pauvreté a augmenté de 6 %”

Le gouvernement aurait changé les modes de calcul, notamment celui concernant le seuil de pauvreté. “Les paniers de consommation des Rwandais les plus démunis ont été modifiés”, confirme une autre source auprès de France 24. “Ils ont réduit massivement, de plus de 70 %, les quantités de trois ingrédients de base : la patate douce, la pomme de terre irlandaise et la banane”, poursuit-elle. Résultat : la version finale du rapport indique que le taux de pauvreté a diminué “de plusieurs pour cents alors qu’en réalité, il a augmenté de 6 % “, dénonce l’universitaire belge, l’un des meilleurs experts sur le pays, Filip Reyntjens.

Pour justifier ce nouveau mode de calcul, les autorités rwandaises ont expliqué dans le rapport qu’une “mise à jour” s’imposait. Sauf que ces nouvelles données sont comparées avec celles des rapports précédents, qui reposaient sur l’ancienne méthodologie. “Ce n’est pas correct, souligne la source. On ne peut pas se fier au nouveau seuil de pauvreté annoncé.”

Une question qui dérange

Rien ne justifie ce nouveau calcul, estime pour sa part Filip Reyntjens. “Il n’y a pas eu de changement majeur dans la structure de la consommation de ménages. Ils n’ont pas seulement mis à jour la ligne de pauvreté, comme ils le prétendent. Ils l’ont baissée artificiellement pour donner l’impression d’une baisse du taux de pauvreté”, affirme-t-il.

Cela pourrait expliquer pourquoi la version finale du rapport ne fait aucune mention de l’OPM, qui figurait pourtant en tant qu’auteur dans les précédentes études. Ses membres auraient refusé d’être cités, à la suite des changements effectués par Kigali. Interrogé par France 24, la direction de l’OPM confirme avoir collaboré sur ce rapport, sans pour autant s’étendre. “Notre contrat comporte une clause de confidentialité qui nous empêche de donner des informations sur le travail que nous avons fait pour les autorités rwandaises”, a déclaré le directeur Simon Hunt.

Également sollicité par France 24, le National Institute of Statistics of Rwanda, qui figure dans le rapport final en tant qu’auteur, n’a pas souhaité répondre à nos questions. “Le directeur est parti en vacances pour plusieurs semaines”, indique-t-on.

Le Rwanda, dont l’objectif de développement est ancré dans une stratégie intitulée “Vision 2020”, entend devenir un pays à revenu intermédiaire d’ici cinq ans. Pour cela, Kigali doit notamment ramener le taux de pauvreté sous la barre des 30 % et réduire le taux d’extrême pauvreté à moins de 9 %. D’où l’importance de ce rapport EICV4. La diminution de la pauvreté est le principal argument des pro-Kagame lorsqu’ils demandent à l’actuel chef de l’État de se représenter. Chose dorénavant possible depuis que les députés rwandais ont voté à l’unanimité, jeudi 29 octobre, en faveur d’une réforme constitutionnelle annulant la limitation des mandats présidentiels.

Londres ferme les yeux

Alors que le Royaume-Uni figure parmi les plus importants bailleurs de fonds du Rwanda, qui a rejoint le Commonwealth en 2009, le département britannique pour le développement (DFID) au Rwanda a estimé  “que la méthodologie utilisée pour estimer les niveaux de pauvreté dans le rapport EICV4 était justifiée”. Londres est régulièrement accusé d’être trop laxiste avec le régime de Paul Kagame, qui dirige “de facto” le pays depuis plus de 20 ans.

Pourquoi un tel silence des Occidentaux ? “Il y a des intérêts stratégiques, explique un spécialiste du dossier, qui préfère rester anonyme. Avant d’ajouter : “Si le Rwanda affiche de bons indicateurs en matière de développement, cela montre l’efficacité de l’aide du Royaume-Uni”.

Pour Filip Reyntjens “le dossier EICV4 est sérieux car le Rwanda se targue d’être fort dans le domaine du développement. La communauté internationale accepte un compromis entre développement et répression. Mais si ce développement n’est pas basé sur des faits réels, comme cela semble être le cas ici, alors il ne reste plus que la répression”.

Source: France 24

Tony Blair makes qualified apology for Iraq war ahead of Chilcot report

Tony Blair has moved to prepare the ground for the publication of the Chilcot enquiry into the Iraq war by offering a qualified apology for the use of misleading intelligence and the failure to prepare for the aftermath of the invasion.

 

In an interview with Fareed Zakaria on CNN, the former British prime minister declined to apologise for the war itself and defended armed intervention in 2003, pointing to the current civil war in Syria to highlight the dangers of inaction.

<:aside class=”element element-rich-link element–thumbnail element-rich-link–not-upgraded” data-component=”rich-link” data-link-name=”rich-link-2 | 1″>

“I also apologise for some of the mistakes in planning and, certainly, our mistake in our understanding of what would happen once you removed the regime.”

But the former prime minister made clear that he still felt he made the right decision in backing the US invasion of Iraq to remove Saddam Hussein. He said: “I find it hard to apologise for removing Saddam.”

Blair also made light of the claims that he should stand trial on war crimes charges and defended his policy of what he used to describe as liberal interventionism. The former prime minister contrasted what he described as “my ‘crime’” – the removal of Saddam – and the civil war in Syria.

“We have stood back and we, in the west, bear responsibility for this – Europe most of all. We’ve done nothing. That’s a judgment of history I’m prepared to have.” The former prime minister indicated that he saw merit in the argument that the Iraq war was to blame for the rise of Islamic State (Isis). “I think there are elements of truth in that,” he said when asked whether the Iraq invasion had been the “principal cause” of the rise of Isis.

He added: “Of course you can’t say those of us who removed Saddam in 2003 bear no responsibility for the situation in 2015.”

Nicola Sturgeon, the Scottish first minister, responded by saying that the “Blair spin operation” had swung into action as Sir John Chilcot prepares to set out a timetable for the publication of his report.

— Nicola Sturgeon (@NicolaSturgeon) October 24, 2015

The Blair spin operation begins but the country still awaits the truth. The delay to Chilcot report is a scandal. https://t.co/pPhRcZzGrc

The Scottish first minister tweeted: “The Blair spin operation begins but the country still awaits the truth. The delay to Chilcot report is a scandal.”

In his long-awaited report, Chilcot is expected to criticise the use of intelligence that suggested Hussein had weapons of mass destruction in the run-up to the Iraq war. The former Northern Ireland Office permanent secretary is also expected to say that the UK and the US failed to make adequate preparations for the aftermath of the invasion.

Blair’s office sought to downplay the significance of the CNN interview, with a spokeswoman saying: “Tony Blair has always apologised for the intelligence being wrong and for mistakes in planning. He has always also said, and says again here, that he does not however think it was wrong to remove Saddam.

“He did not say the decision to remove Saddam in 2003 ‘caused Isis’ and pointed out that Isis was barely heard of at the end of 2008, when al-Qaida was basically beaten. He went on to say in 2009, Iraq was relatively more stable. What then happened was a combination of two things: there was a sectarian policy pursued by the government of Iraq, which were mistaken policies. But also when the Arab spring began, Isis moved from Iraq into Syria, built themselves from Syria and then came back into Iraq. All of this he has said before.”

Chilcot is preparing to outline a timetable for the publication of his report in the next 10 days. Blair will be aware of what criticisms Chilcot is planning to make of him because the inquiry chair has written to all key participants as part of what is known as the Maxwellisation process. It allows them to respond to criticisms before publication.

Chilcot was a member of the Butler inquiry, which in 2004 raised concerns about the intelligence before the Iraq invasion. The inquiry also questioned the way in which senior intelligence officials and Downing Street stripped out caveats from intelligence assessments.