Paul Rusesabagina of Hotel Rwanda fame to be freed from prison

THE SCOOP

Imprisoned political activist Paul Rusesabagina, whose story inspired the Oscar-nominated film Hotel Rwanda, will be released from his incarceration as early as Saturday morning, senior Rwandan and Qatari officials have told Semafor.

At the conclusion of a key cabinet meeting on Friday, Rwanda’s Minister of Justice, Emmanuel Ugirashebuja, plans to announce that Rusesabagina and twenty others sentenced with him on terrorism-related charges will have their prison terms commuted. Their underlying convictions will remain intact, according to two senior Rwanda government officials.

“Should any of these individuals return to the criminal activities for which they were originally charged, the sentence will be automatically reimposed,” one official said.

Rusesabagina, a high-profile critic of Rwadan President Paul Kagame, became a global celebrity after Hollywood memorialized his efforts to save more than 1000 Hutus and Tutsis during during his country’s 1994 genocide. But in 2021 he was sentenced to 25 years in prison on terrorism charges for his role leading the Rwandan Movement for Democratic Change, the dissident coalition whose militant wing Rwandan authorities accused of violent attacks resulting in civilian deaths.

Rusesabagina denied responsibility for the killings and in 2022 the U.S. State Department said he was “wrongly detained.” According to officials familiar with negotiations, that framing “evolved” in talks as the U.S. sought to acknowledge Rwandan concerns about the underlying security and terrorism issues involved in the case.

Rwandan officials plan to release a formal letter from Rusesabagina requesting a pardon from Kagame. In it, he expresses “regret for any connection” between his political work at the Movement for Democratic Change and acts of violence by its armed wing, as well as for “not taking more care to ensure that members” of his opposition coalition “fully adhered to the principles of non-violence in which I fully and deeply believe.”

Rusesabagina also writes that he will withdraw from Rwandan politics if released and “spend the remainder of my days in the United States in quiet reflection.” According to sources, the letter was prepared by Rusesabagina with assistance of his own legal counsels in the United States and Rwanda.

Title icon

STEVE’S VIEW

While details are still unfolding, both Qatar and the United States provided crucial help to secure Rusesabagina’s release. According to my sources, the Biden administration opened a channel from the White House that took a different approach to negotiations than previous U.S. government efforts, while the Emir of Qatar helped facilitate discussions about a “humanitarian” release. The countries reached a crucial compromise that opened the door to a deal by agreeing that Rwanda would not be expected to roll back the convictions of Rusesabagina and his associates.

A senior Rwanda government official told me that “the close personal relationship between Qatar Emir Tamim bin Hamad Al Thani and Rwanda President Paul Kagame played a key role in this equation, as did the very constructive tone from the White House seeking a reset in Rwanda-U.S. relations.”

While Semafor has not yet communicated with the Rusesabagina family, Qatari sources believe that after a short time in Kigali at the Qatar Embassy, the activist will be transported to Doha where his family may join him. And after some transitionary period, he will eventually travel to and live in the United States.

Title icon

NOTABLE

  • Kagame’s views on this issue have evolved dramatically in a matter of months. Speaking on stage at a Semafor event in December, the president suggested he had no plans to release Rusesabagina and half-joked that it would take a foreign “invasion” to free him. “We’ve made it clear there isn’t anyone going to come from anywhere to bully us,” he said at the time.
  • When I interviewed Kagame again this month at the Global Security Forum in Doha, he told me his government had begun discussions about freeing Rusesabagina, and struck a much softer tone, saying Rwandans “forgive the unforgivable” and “don’t get stuck with our past.”

Steve Clemons

SEMAFOR

Emmanuel Macron se rend en Angola vendredi 3 mars, dans le cadre de sa tournée en Afrique. Ce pays n’a jamais fait partie de la sphère d’influence de la France. L’Angola importe énormément, l’Elysée espère nouer des liens avec ce pays.

Emmanuel Macron se rend en Angola vendredi 3 mars, dans le cadre de sa tournée en Afrique. Ce pays n’a jamais fait partie de la sphère d’influence de la France. L’Angola importe énormément, l’Elysée espère nouer des liens avec ce pays.

En Angola, la Françafrique ne pèse pas sur les esprits : c’est une ancienne colonie portugaise, le risque d’accusation d’ingérence dans la politique intérieure y est moindre que dans d’autres pays africains. Le pays a du pétrole, mais pas de denrées. Il importe quasiment tout ce que sa population consomme.

Face à cette faible, production l’Élysée souhaite en profiter pour nouer des relations avec l’Angola. L’idée est de proposer un appui pour développer l’agriculture du pays africain et de l’aider à mieux assurer sa sécurité alimentaire.

Des groupes céréaliers français sont du voyage

Pour ceIa, il va falloir pour cela identifier les bons produits à cultiver dans ce pays riche en eau. De grands groupes céréaliers sont du voyage pour apporter leur expertise. L’idée est aussi d’aider le président Lourenço à anticiper l’abandon des énergies fossiles et à s’assurer des revenus lorsque le pétrole ne sera plus une rente pour l’Angola.

Mais face à la Chine, à la Russie, déjà présente, la France part, peut-être, avec un train de retard dans cette bataille d’influence économique. “Nous verrons ce que l’on nous demande“, rétorque l’Élysée qui semble vouloir y aller en douceur, tout en rondeur, pour sortir de son pré carré.

FranceInfo

Général Chico Tshitambwe : « La guerre contre le Rwanda, nous allons l’emporter »

Le général de brigade Jérôme Chico Tshitambwe, sous-chef d’état-major des FARDC chargé des opérations et du renseignement, a affirmé au cours d’une interview accordée au service de la presse de l’armée que « la guerre contre le Rwanda, nous allons l’emporter ».  Il a ajouté que « tous ces territoires conquis par le Rwanda et le M23 seront repris sans aucune forme de négociation ».

Il l’a dit lundi 20 février lors de l’évaluation de sa mission effectuée dans certains pays membres de la SADC pour le réchauffement de la coopération militaire en ce moment où « le pays fait face à l’agression rwandaise ».

« Cette guerre est survenue au moment où nous étions concentrés dans les opérations contre les ADF et les autres opérations en Ituri. Les FARDC sont en train de faire leur travail. La guerre contre le Rwanda, nous allons l’emporter. Tous ces territoires conquis par ce dernier seront repris sans aucune forme de négociation », a annoncé le général de brigade Jérôme Chico Tshitambwe.

Il rappelle aux M23 soutenus par le Rwanda que leurs actes ne resteront pas impunis :

« Ça fait presque 25 ans que notre population dans la partie Est souffre beaucoup. Du massacre de Makobola jusqu’à celui de Kishishe, tout est documenté. Le massacre de l’Est porte un nom et une adresse. Tôt ou tard, les responsables vont payer ».

Il fait remarquer les contacts pris lors de ses différentes missions porteront des fruits dans les jours qui viennent :

« Avec les efforts du commandant suprême, les efforts qui ont fait que les sanctions auxquelles nous faisions face ont été levées, nous sommes dans une phase où nous devons renforcer nos relations au niveau régional avec la SADC et au niveau bilatéral avec certains de la région, nous ouvrir à d’autres horizons. On a eu de bons contacts et ça va produire de fruits d’ici là », promet-t-il.

Source: Radio Okapi

Paul Kagame : une menace majeure, et à très court terme, à la paix en Afrique

Comment la théorie de Paul Kagame d’user de son droit d’ intervenir partout où les “rwandophones” seraient menacés dans le monde, est non seulement absurde mais surtout dangereuse.

Rwandophones? Une mise au point sémantique

Ces derniers temps quand Paul Kagame parle de “rwandophones”, il veut en réalité parler de Tutsi et pas de tous les locuteurs du Kinyarwanda. Ceci pour tenter de se tirer de la contradiction que soulèverait son décret annonçant que les ethnies Hutu, Tutsi et Twa n’existeraient pas au Rwanda ni ailleurs, et en même temps continuer à dire qu’il est en croisade pour défendre les intérêts des Tutsi partout dans la région comme il le chantait depuis 1990-94 en conquérant le Rwanda. Ses conseillers lui ont donc convaincu de changer d’appellation et de parler de “rwandophones” en lieu et place des “Tutsi”. Mais, ce faisant, il rend cette mission qu’il s’est fixée, à savoir “défendre les rwandophones partout dans le monde”, plus ridicule et plus encore dangereux comme nous allons le voir.

Il faudra donc lire et entendre dans le vocable “rwandophones” venu de la bouche ou de la plume de Kagame , les “Tutsi”.

Continue reading

Au Rwanda, la mort d’un journaliste demeure inexpliquée

Un « suspect » est reconnu coupable d’homicide involontaire après un procès précipité et passé sous silence

Trois semaines après la mort suspecte de John Williams Ntwali, l’un des derniers journalistes d’investigation indépendants du Rwanda, les autorités rwandaises n’ont pas garanti une enquête crédible et transparente sur les circonstances de son décès. Au contraire, elles ont préféré suivre leur stratégie bien rodée qui consiste à faire obstruction aux enquêtes, à éluder les questions qui leur sont posées et à détourner l’attention de l’affaire.

Continue reading

KWIBUKA JENOSIDE YAKOREWE ABAHUTU UMUNSI WA GATATU

Tariki ya 03/10/2022: Kuzirikana ubwicanyi bwakorewe abahutu mu isoko rya Karambi muri Komine Rukara

Ku ya 20 Mata 1994, abasirikare ba FPR bateye Segiteri ya KARAMBI BAGOTA abaturage hari benshi bari barahahungiye baturutse mu yandi makomine ya Byumba. Bose hamwe bageraga ku bihumbi bitatu. Ahagana mu ma saa moya za mu gitondo, Inkotanyi 60 zitwaje imbunda harimo n’iziremereye bategetse abaturage guteranira ku kibuga inyuma y’aga centre k’ubucuruzi. Abo basirikare bategetse abaturage kwicara kugira ngo bumve imigabo n’ imigambi FPR ibafitiye.

Abasirikare bafashe imbunda bazitunga mu baturage batangira kurasa batarobanura. Bamwe bateye za grenade. Abaturage bagerageje kwiruka bararashwe bagwa ku basanzwe bakomeretse. Amaraso y’abandi yamenetse ku bari bazima. Umutagabuhamya Daniel yafashwe n’isasu mu kuguru na eclat mu nda,ku kibuno no mu gahanga. Amaze kugwa ntabwo yashoboye kunyeganyega cyangwa ngo avuze induru. Yaratekereje ati ” ni uku bapfa.” Amasasu yarahagaze, ariko amenya ko abicanyi babaye baruhutse ngo bongere amasasu mu mbunda maze baze kongera.

Daniel yarahagurutse agenda acumbaurika, ku bw’amahirwe amasasu ntiyamufata. Yahungiye muri Parike ya Akagera, mu bihuru n’ibishanga, arokoka atyo.

Twibuke abazize jenoside yakorewe abahutu, duharanire ubutabera, turinde abarokotse bakomeje guhigishwa uruhindu, twandike amateka yacu atarimo ikinyoma.

KWIBUKA JENOSIDE YAKOREWE ABAHUTU UMUNSI WA KABIRI

Tariki ya 02/10/2022

Kwibuka jenoside yakorewe abahutu guhera : Umunsi wa kabiri : Kuzirikana ubwicanyi bwakorewe kandi bukomeje gukorerwa intiti n’abanyabwenge b’abahutu

Indege ya Perezida HABYARIMANA ikimara guhanurwa, ingabo za FPR zahise zitangira gukusanya no kwica Abahutu b’ABANYABWENGE i Remera.

Muri kariya gace ka Remera mu mujyi wa Kigali, FPR kandi yica abantu 121, cyane cyane Abahutu b’abanyabwenge n’imiryango yabo yose, hagendewe ku rutonde rwari rwarateguwe mbere.

Harimo uwahoze ari perefe wa Kigali; Claudien Habarushaka, wahoze ari perefe wa Ruhengeri; Marcel Munyangabe, wahoze ari Perezida w’Urukiko rw’Ubugenzuzi n’abagize umuryango we; Sylvestre Bariyanga n’umuryango we wose; Émile Nyungura hamwe n’umuryango we wose (umuhungu we, umuririmbyi Corneille ubarizwa muri Kanada, niwe warokotse wenyine); Emmanuel Bahigiki n’umuryango we wose; Iréné Kayibanda, umuhungu w’uwahoze ari perezida Grégoire Kayibanda; Muhamud Rahamatar; Félicien Mbanzarugamba, wahoze ari minisitiri w’abaminisitiri; Benoît Ntigurirwa, n’abandi benshi.

Alison Des Forges wa Human Rights Watch (HRW) yatangaje ibi bikurikira, mu 1999  :

“Mu munsi umwe cyangwa ibiri nyuma yo kubura imirwano [6 Mata 1994], abasirikare ba FPR batangiye kwica abantu bafitanye isano na guverinoma y’u Rwanda, ingabo, cyangwa imitwe ya politiki yatekerezaga ko yanga FPR. Kenshi na kenshi, abo basirikare bashakishaga abahutu mu ngo zabo kandi bakica n’abagize umuryango cyangwa abandi, bashoboraga kuzaba abatangabuhamya. Ku ya 9 Mata, ingabo za FPR zishe Sylvestre Bariyanga wahoze ari perefe wa Ruhengeri n’umuryango we mu gace ka Remera ka Kigali. Inzo ngabo kandi zishe Col. Pontien Hakizimana wahoze ari umupolisi w’igihugu, umugore we n’abana be na Major Helene Bugenimana, umupolisi w’igihugu, hamwe n’abana be batatu, bari kwa Hakizimana.

Ku ya 12 Mata, abasirikari ba FPR bambaye imyambaro yi’ngabo z’igihugu bishe Emile Nyungura, umuyobozi w’ishyaka PSD. Mu gice cya Gishushu cya Kigali, ingabo za FPR zishe Felicien Mbanzarugamba, umuyobozi w’uruganda rukora inzoga rwa Bralirwa ndetse n’abandi,  zishe Emmanuel Hitayezu wahoze ari minisitiri w’igenamigambi ndetse n’umugore w’umututsi. Théoneste Mujyanama wawahoze ari minisitiri w’ubutabera n’umuryango we bishwe ku ya 16 Mata naho Phénéas Bwanakeye wakomokaga ku Kibuye yiciwe hamwe n’abandi mirongo itatu na babiri mu rugo rw’umuhungu we mu gice cya Remera cya Kigali.

Ku ya 13 Mata, Emmanuel Bahigiki wahoze ari umunyamabanga mukuru wa minisiteri ishinzwe igenamigambi, yavuye mu rugo rwe n’umuryango we ndetse n’Abatutsi bamwe na bamwe yari yahishe ashorewe n’abasirikare ba FPR; abatutsi basabwe gukomeza ariko bagiye kumva bumva amasasu menshi y’ingabo za FPR ahitana Bahigiki n’umuryango we. Claudien Habarushaka wahoze ari perefe wa Kigali, aheruka kugaragara ashorewe n’abasirikare ba FPR.

Abantu batari bake bahungiye kuri MINUAR kuri stade Amahoro bajyanywe n’abasirikare ba FPR hanyuma “barazimira.” Muri bo harimo Charles Ngendahimana, murumuna wa umunyapolitiki wishwe Emmanuel Gapyisi, na Dogiteri Prudence, umuganga wavuraga abakomeretse bari aho kuri sitade”.

Liyetona Abdul Joshua RUZIBIZA, wahoze ari umusirikare wa FPR yemera ko bitwaje intwaro batangiye guhiga abanyabwenge b’Abahutu mu mujyi wa Kigali kuva ku ya 13 Mata 1994.

Abivuga muri aya magambo:

Ikindi gikorwa, cyakozwe na bataillon ya 3, DMI n’intagondwa za FPR, ni ugutoranya no gushimuta Abahutu aho bajyanwaga ari imbohe na APR mu mujyi wa Kigali. Iki gikorwa cyakozwe n’abantu bazi umujyi wa Kigali neza n’abanyapolitiki barinzwe na FPR. Ni bwo Kapiteni Charles KARAMBA, Kapiteni Jean Damascène SEKAMANA, Serija Deus KAGIRANEZA hamwe n’abandi bashinzwe iperereza bakoze urutonde rw’Abahutu bagomba kwicwa bitwaje ko bize, cyangwa abahutu bafite imiryango ikomeye. Igikorwa cyari cyoroshye kuko bakuye amakuru mu miryango y’abatutsi y’impunzi kuri stade Amahoro i Remera cyangwa muri CND”.

Ubwicanyi bwakorewe abahutu ni jenoside. Nawe ushobora gushyira umukono ku nyandiko yabigenewe mu rwego rwo guaranira ubutabera.

Kwibuka jenoside yakorewe abahutu mu Rwanda no muri Repubulika iharanira Demokarasi ya Kongo.

Tariki ya mbere Ukwakira 2022:

Kwibuka jenoside yakorewe abahutu, umunsi wa mbere: ubwicanyi bwakorewe abahutu muri sitade ya Byumba.

Abaturage b’abahutu Ibihumbi n’ibihumbi by’abahinzi n aborozi, abagabo, abagore n’abana bari barahungiye mu nkambi z’agateganyo i Nyacyonga, Muhondo n’ izindi nkambi zizwi nk’ inkambi z’abakuwe mu byabo n’intambara yo muri 1990 (les déplacés de geurre), impunzi zaratatanye inyinshi zerekeza i Byumba. Aho i Byumba, impunzi zahageze n amaguru zirembejwe n’inzara n’ inyota. Zakusanyirijwe iminsi itatu mu nkambi y’agateganyo mu nkengero z’umujyi wa Byumba zigoswe n’Inkotanyi.
Nyuma y’iminsi itatu bajyanywe muri stade ya Byumba.
Kuva ku ya 10 Mata 1994, haje urukurikirane rw’imodoka za gisirikare z’ inkotanyi. Ahagana mu masaha ya saa munani z’ijoro, abasirikare b’ inkotanyi batangiye gutoranya abagabo babarirwa mu magana babatandukanya n imiryango yabo, babakusanyiriza hamwe mu kindi gice cya Stade. Inkotanyi Dan Munyuza niyo yateye grenade ya mbere, abandi basirikare barasa urufaya. Byatwaye isaha irenga yo kwica abagabo bose bari bakusanyirijwe aho. Benshi ntibahise bapfa. Nyuma yo kuraswa bahuhurwaga n’ izindi nkotanyi zikoresheje udufuni zikabajanjagura imitwe.
Nyuma, haje kwicwa abasaza, abagore n’abana, hakoreshejwe grenade,imbunda za mashinigani n’agafuni.Ubwicanyi bwakomeje kugeza saa kumi n’ebyiri za mu gitondo ubwo amakamyo ya mbere yaje gutwara abapfuye. Bamwe bashyinguwe byihuse ku ruganda rw’ifarini n ‘ahandi mu mujyi wa Byumba.

Nyuma y’ icyumweru kimwe, Kagame yahamagaye umuyobozi w ingabo, Augustin Gashayija, amubwira ko gushyingura imirambo byari ubugoryi. INKOTANYI zasubiye Mu Rukomo, gutaburura imirambo. Iyo imirambo yajyanywe mu muri pariki y’Akagera yatwikishijwe lisansi na gaze.

Twibuke abazize jenoside yakorewe abahutu, duharanire ubutabera, turinde abarokotse bakomeje guhigishwa uruhindu, twandike amateka yacu atarimo ikinyoma.

Ubwanditsi

KWIZIRIKA KU BUTEGETSI NTACYO BIMAZE, UMUKURU W’IGIHUGU AGOMBA KUGIRA IGIHE NTARENGWA AYOBORA. BYEMEZWA NA HAGE GEINGOB, PEREZIDA WA NAMIBIYA.

KWIZIRIKA KU BUTEGETSI NTACYO BIMAZE, UMUKURU W’IGIHUGU AGOMBA KUGIRA IGIHE NTARENGWA AYOBORA. BYEMEZWA NA HAGE GEINGOB, PEREZIDA WA NAMIBIYA. ESE BA RWABUJINDIRI RURYA NTIRUHAGE, IBYABO BIFATWE BITE?

Umwe mu bacurabwenge b’Abanyarwanda basesengura iby’ibihe bizaza, Magayane, yagererenyije abategetsi bihambira k’ubutegetsi nk’ibisambo by’ibinyamururumba. Aho niho yahereye akoresha ijambo “Rwabujindiri rurya ntiruhage”. Uwasesengura amagambo ya Magayane, ahita yumva neza ko icyo yashakaga kwerekana, ari uwo mutegetsi wifashisha intebe n’ububasha afite, maze akikubira byose ntaho ashigaje. Mu banyagitugu bose babayeho kugeza uyu munsi, uzasanga bose bagera ku butegetsi ntacyo bafite, ariko mu kanya nk’ako guhumbya ugasanga barabarirwa mu bakire bakungahaye ku rwego rw’isi.

Ni muri urwo rwego uzasanga abo banyagitugu bazirana n’imitegekere iha abaturage ubwisanzure no kugira ijambo ndakumirwa mu miyoberere y’igihugu cyabo. Ijya kurisha ihera ku rugo, niko Abanyarwanda bavuga. Perezida Kagame yatangajwe n’ibinyamakuru nka za Forbès ko amaze kugera mu baherwe batangarirwa kw’isi. Nyamara inzego z’Igihugu ziranize ku buryo zidashobora kugenzura imvano y’ubwo bukire. Ni mugihe uwo mutegetsi azumvikana kenshi yikoma iby’imiyoberere ishingiye kuri demukarasi, agaragaza ko ari uburyo ba mpatsibihugu bakoresha mu kuvogera imiyoborere y’ibihugu bikennye. Abibuka neza, bazarebe ijambo Bwana Kagame yavugiye ku rwibutso rwa Gisozi mu kwa kane kwa 2015 ubwo yavugaga ati “human rights, freedom of speech, democracy, it is a nonsense.” Ni kimwe kandi n’igihe avugana uburakari bw’umuranduranzuzi kubera dokimanteri “untold story” yari yatangajwe na BBC, maze akita ibitangazamakuru ko ari “ibiradiyo” bibomborekana gusa.

Kwibasira imiyoboro yose iha abaturage ubwisanzure, n’intwaro y’abanyagitugu baba batinya ko rubanda rubabaza ibyo bakora bishyira ubuzima bw’imbaga mu kaga n’ubukene. Ntibishobora kumvikana uburyo mu gihugu, abaturage barushaho gukena uko bwije n’uko bukeye, Perezida wabo we atumbagira mu bukire kugera aho abarirwa mu batunzi batangarirwa kw’isi. Aho rero niho Magayane ahera yita mwene abo ba bategetsi ba “Rwabujindiri rurya ntiruhage”.

Kutizirika k’ubutegetsi ni imwe mu mpamvu ituma igihugu gitekana kuko ntakurwanira gutegeka kuba gukenewe. Niba Perezida Truman wa Leta Zunze Ubumwe z’Amerika yaremererwaga gutegeka mandats zirenze imwe, ndetse arimo anabisabwa na benshi kuguma Ku butegetsi, ariko agahitamo kuvuga ko izo amaze ategeka zihagije, ni ikimenyetso cy’umuyobozi wumva akamaro k’amahoro. Igihugu cya Kenya, kivuye mu matora yashimishije benshi kubera ihererekanya ry’ubutegetsi mu mahoro, byagaragaje ko kwihambira ku butegetsi ahubwo aribyo nzitizi mbi ku mahoro rusange.

Ubwo hari hegereje igikorwa cyo guhindura ItegekoNshinga ngo Kagame abone uko atsimbatazwa burundu ku butegetsi, hagiye hatangwa ingero z’uburyo Abategetsi nka Angel Merkel wahoze ari Chancelière w’Ubudage bagiye bategeka inshuro zirenze mandats ebyiri, bityo ngo na Kagame nta mpamvu atakora nk’ibyabo!! Nyamara ababivugaga birengagizaga imiterere y’ubutegetsi muri ibyo bihugu. Mu bihugu nk’Ubudage, Ubwongereza, Ububirigi, Ubuholandi n’ibindi, byubatse imitegekere ishingiye ku nteko inshinga amategeko. Ibyo bisobanuye ko umutegetsi w’igihugu atangwa n’ishyaka rifite ubwiganze mu nteko ishingamategeko.

Aha bivuze iki? Bisobanuye ko ishyaka ryashoboye kugira ikizere cy’abaturage bakariha abadepite benshi, niryo rihabwa mandat noneho naryo rikitoranyamo uwo rishyira mu mwanya wa Ministri w’intebe. Byumvikane ko rya shyaka niribasha gukomeza kugira ikizere cy’abaturage mu myaka myinshi, rizaguma riri ku butegetsi, kandi naryo niriguma kwizera umuntu umwe ku mwanya wa Ministri w’intebe, uwo nawe azaba kuri iyo ntebe imyaka yose ishyaka rizaba ritsindira mandats. Nguko uko bimeze ubu mu Buholandi aho Mark Rutte amaze imyaka irenga icumi ari Ministri w’Intebe. Niko byari bimeze kuri Angel Merkel mu Budage. Igisobanura ko Ministri w’intebe aba adafite imbaraga zihambaye zatuma yitsimbataza ku butegetsi, ni uko ishyaka iyo rimutakarije ikizere aregura. Dufashe urugero rwo mu Bwongereza, ishyaka ry’abakozi(Labour Party) riheruka ku butegetsi ku bwa Tony Blair. Nyuma Ishyaka ry’abatsimbaraye ku bya kera(conservative party) niryo ritegeka kandi hamaze guhita ba Ministri b’intebe batatu bose begura: David Cameron, Theresa May, Boris Johnson. Nyamara conservative party yo iracyategeka. Izi ngero zirerekana uburyo igereranya abashaka gusobanura kwitsimbataza ku butegetsi kwa Kagame batanga, nta shingiro na rito rifite kuko ubutegetsi buba bufitwe n’Ishyaka ryizewe n’abaturage binyuze mu bwiganze mu nteko ishingamategeko aho kugirwa n’umuntu wigira igitangaza.

Mu Rwanda bati kudasimburana ku butegetsi ni uko aribwo buryo bwo kurinda ibyagezweho, hashingiwe ku mateka ashaririye u Rwanda rwagize!! Usoma iby’ingingo zemereye Kagame kwiyamamaza mu 2017, azabona ko aribyo bisobanuro byatanzwe. Mu minsi ishize nanone Kagame atangariza umunyamakuru w’umufaransa ko yiteguye gutegeka u Rwanda Indi myaka 20 kuko u Rwanda rufite uburyo bwarwo bwo kwishakira ibisubizo!! Ariko se koko Guhamana ubutegetsi kwa Kagame niko guhesha u Rwanda umudendezo? Oya kubera ko Kagame afite izindi mpamvu zibimutera:

-Amaraso ku biganza: imfu nyishi uhereye kuzagizwemo uruhare n’umutwe w’inkotanyi yayoboye nk’uko bigaragazwa na rapports zitandukanye, imfu zikomoka ku bitero bigabwa mu bihugu by’abaturanyi, imfu z’Abanyarwanda batandukanye uwo Kagame atabura no kwiyemerera, n’ubundi bugizi bwa nabi butandukanye akorera Abanyarwanda atinya kuzabazwa;

-Kwigwizaho umutungo w’igihugu bikaba byarashenye inzego z’ubukungu bw’igihugu ndetse n’urwego rw’abikorera rukaba rwarajegajeze kubera ko ahabyara inyungu hose hihariwe n’umuntu umwe gusa.

Mu kwirengera rero, Kagame ntakindi yakora uretse mu kudodadoda amategeko amurengera akanamuha ububasha bwo kwiharira ubutegetsi mu buryo butavugirwamo dore ko n’inzego zose z’imitegekere y’igihugu zambuwe ijambo kugira ngo Kagame uwo atagira ikimuvangira mu buryo yifuza gutegekeramo Abanyarwanda mu mwuka w’ubwoba.

Nonese abaririmba ko Kagame ariwe rufunguzo rw’amahoro n’iterambere tubabwire iki? Ntakindi abo bagomba kubwirwa, uretse kwerekwa ko mu myaka 25 Kagame amaze ku butegetsi, nta bwizerane buhari hagati y’abanyarwanda. Mu Rwanda haracyari Abanyarwanda bashimwa, n’abandi bahinduwe ibicibwa! Mu Rwanda, ubukene buranuma mu mubare munini w’abanyarwanda, kwigwizaho umutungo w’igihugu biracyari umuco, kwicwa ku mpamvu za politiki bikomeje kwiyongera ku rugero rukabije, abanyarwanda bategekewe mu mwuka w’ubwoba no kwitakariza ikizere cy’ejo hazaza, urubyiruko rw’u Rwanda nta kizere rutanga nk’umusemburo w’Iterambere, imibanire mibi n’ibihugu bikikije u Rwanda, ubwicanyi ndengakamere bupfukiranwa, ibinyoma mu myandikire y’amateka y’igihugu. Hamwe n’ibindi byinshi umuntu yarondora, Kagame kuguma kwitsimbataza ku butegetsi, biraganisha habi u Rwanda.

Dusoze tuvuga ko ibyo Perezida HAGE Geingob avuga ko umutegetsi agomba kugira igihe ntarengwa amara ku butegetsi, bifite ukuri kutagabanije, kuko utsimbarara ku butegetsi aba ashaka gusa umutaka yitwikiririmo gukurikiranwa ku byaha aba yarakoze, naho ubundi nta banga ry’iterambere riri mu kwigundiriraho ubutegetsi.

Hari uwasoma ibi, akajya gutanga ingero za Chine na Singapour ko ari abihugu byateye imbere kubera “strong men”!! Reka daaaa!! Communist party y’abashinwa ifite imbaraga zikomeye kuri Perezida. Za Singapour izo zifite icyo bita “soft authoritarian” aho imiyoborere ikarishye ishingira kuri structures zitaganzwa n’umuntu umwe mu nyungu ze bwite. Bitandukanye no mu Rwanda dufite “hard authoritarianism=Totalitarism” bivuze imiyoborere ishingiye ku muntu wigwizaho imbaraga zo kugenzura byose ntaho ashigaje. Na FPR ya KAGAME ntikibaho uretse cover y’inyuma gusa. Kugirango mwene iyo miyoberere ikunde, ubutegetsi bushingira ku itsinda ry’abicanyi bategekesha rubanda kubaremamo ubwoba gusa. Ng’uko uko bimeze muri Koreya y’amajyaruguru, kwa ba Vladimir Putin mu Burusiya, muri Eritrea ya Isais Afwerki, ingero Kagame afatiraho kuyobora u Rwanda.

Umuti u Rwanda rukeneye, ni ukumva no gusobanukirwa inama Perezida wa Namibiya atanga. NTA kindi gisubizo gishobora kuruhura imitima y’abanyarwanda yatindahajwe n’ubwoba bw’imitegekere bayoborewemo.

Valentin AKAYEZU

Jeannette Kagame ameze nka Mafiyeri wo mu Gatenga!

Ahantu kera twari dutuye mu Gatenga, twaravugaga ngo tugiye kuri video (kureba film) iyo twasohokaga tukajya ku muhanda. Buri gihe ntihaburaga activité isa nk’ibyo tubona muri entertainment ku ma TV na social medias ubungubu. Byaba igipfunsi, byaba action, byaba drama, byaba urukundo, byaba comedy byose ntago waburaga film ureba iyo wajyaga kuri video. Mbese byabaga ari nka film ibera muri real life. Twabyita ko byari LIVE TELEVISION cyangwa LIVE VIDEO ariko camera zikaba amaso yacu.

Rimwe rero kuri video habaye deal. Umugabo witwaga MAFIYERI (irihimbano kubera ukuntu yagendaga), agura uruhu rw’ihene n’umwana witwaga Wilson (WIRISONI). Ubwo rero MAFIYERI yanze kwishyura WIRISONI. Nuko WIRISONI rero si ukudukinira film akora imyigaragambyo umuhanda wose arawuhagarika. Ibyo kw’iseta bihinduka imyigaragambyo.

Continue reading